Reportaža / Objavljeno u pcchip 104.

Švedska, tehnološka zemlja broj 1 u svijetu

Tech paradise

Mjesec dana provedenih u Švedskoj bilo je više nego dovoljno za sasvim nove dojmove o suživotu ljudi i tehnologije. Dodajmo tome da se radi o prekrasnoj zemlju i zanimljivim ljudima i ova daleka zemlja postaje puno bliža.

Piše: Dražen Jurman

Predrasude su fantastična stvar. Uvijek vas pripreme za nešto loše, što obično nije tako, već upravo suprotno. Tako je i sa predrasudama o Švedskoj - hladno i prehladno, kako vrijeme, tako i ljudi. Međutim, studeni u Švedskoj, bar u južnom dijelu, u Stockholmu, bio je sve samo ne studen. Unatoč tome, sami Šveđani uvijek upozoravaju da je vrijeme relativna kategorija krajem godine, tako da nije čudno ako se desetak stupnjeva jednog dana sutra pretvori u istu temperaturu s negativnim predznakom. Hladno također nije pojam koji se može pripisati Šveđanima. Baš naprotiv, radi se o izuzetno prijaznim, toplim ljudima, s vrlo opuštenim stilom života. Generalno, Švedska je impresivna zemlja u svakom pogledu, što možete shvatiti vrlo brzo nakon dolaska u nju.

Arlanda
Ako dolazite avionom, pripremite se za prvo iznenađenje, aerodrom Arlanda. Nakon samog slijetanja, avion će još petnaestak minuta rulati po pisti, dok napokon ne dođe do svog sletnog mjesta. Dojam o veličini možda će bolje predočiti podatak o 5 terminala, svaki sa svojih 60-ak izlaza i 99 check-in mjesta. Arlandu smatraju jednim od najboljih europskih aerodroma, što i nije daleko od istine. Već ćete tu zapaziti jednu bitnu karakteristiku Švedske, visoku a ipak diskretnu integriranost tehnologije u život. Monitori po cijelom aerodromu vas vode do mjesta na koji želite ići, dovoljno je samo izabrati mjesto i računalo će vas uputiti gdje zapravo treba ići. Ako se slučajno uspijete izgubiti nakon sletanja, računala će vam objasniti da prvo trebate proći passport control, kontrolu putovnica, a zatim pokupiti svoju prtljagu. Uz to će vas upozoriti na koji passport control treba ići, ovisno o tome jeste li ili niste državljanin Europske unije. S obzirom na našu težnju ulasku u EU, moram spomenuti jednu zanimljivu stvar koja se meni dogodila. Dolaskom na passport control stao sam u svoj, "non EU citizen" red, pripremio putovnicu i čekao red. Međutim, policajka koji je radila u kontroli za EU pozvala me sebi, pitala jesam li iz Hrvatske, te mi nakon mog pozitivnog odgovora ljubazno rekla da svoju proceduru mogu obaviti kod nje. Toliko o tome da nas na žele u Uniji.

X-2000
Arlanda je sa Stockholmom povezana brzim Arlanda Express vlakom, koji prometuje svakih 15-ak minuta, te vas rješava one grozote razmišljanja kako sa i do aerodroma. Općenito je prometna povezanost u Švedskoj za svaku pohvalu, pogotovo kad je u pitanju željeznica. Brzi, nagibni vlakovi X-2000 povezuju ne samo sve veće gradove u državi, već često prometuju na lokalnim linijama. Vožnja je brza i ugodna, a posreći li vam se voziti se u najnovijem tipu X-2000 , uživat ćete i u privilegiji ugrađenog radio aparata u sjedalo, tako da put možete kratiti slušajući glazbu ili vijesti, ovisi o vašem izboru. Poznata činjenica o visokoj socijalnoj svijesti Šveđana vidljiva je već u vlaku. Osim što ima poseban vagon za invalide, ima i poseban vagon-igraonicu za djecu. Inače, svaki objekt, bilo stan, bilo kuća, bilo institucija ili muzej ima ulaz za invalide s automatskim otvaranjem vrata, WC za invalide i jednu posebnost - sobu za presvlačenje pelena maloj djeci. Sitnice koje oduševljavaju.
Prvi razred u X-2000 ne razlikuju od drugog samo po broju na vagonu, već i po udobnosti i ponudi. Svi vagoni prvog razreda opremljeni respektabilnom količinom novina i časopisa, stolićem za hranu i laptop, sadrže i nekoliko priključaka za punjenje mobitela, a uskoro će biti opremljeni i s wireless tehnologijom spajanja na Internet. Ako pak putujete u drugom razredu, a imate potrebu raditi na putu, dovoljno je pri kupnji karte zamoliti mjesto za jednim od osam stolova u vagonu i dobijete svoje mjesto s radnom površinom. Ipak, u drugom razredu zaboravite na punjenje mobitela. Punjenje nije jedina veza mobitela i vlakova. Švedske željeznice, SJ, nude mogućnost slanja voznog reda SMS-om po narudžbi, ili jednostavno do tražene informacije možete doći i preko WAP-a.

Mobilni lifestyle
Mobilna telefonija u Švedskoj je na izuzetno visokoj razini. Razlog tome je vodeći skandinavski operater Telia, čiji korisnici uživaju u gomili usluga koje je skoro nemoguće nabrojati. Većina Šveđana koriste pretplatu, jer su tarife često povoljnije od prepaid usluga. S hrvatske perspektive, mobilna telefonija na prvi pogled je skupa. SMS poruka košta 1,5 švedskih kruna (za usporedbu 1 kruna je približno 1 kuna), a MMS poruka košta oko 5 kruna. Međutim minuta telefoniranja je ispod 2 krune, dok je minuta razgovora s inozemstvom 4 do 6 kruna, ovisi o vremenu u kome zovete. Ovisno o tarifi koju koristite ove cijene variraju, obično su niže u pretplati, odnosno više u prepaidu. Žestoka reklamna kampanja koju je lansirao Vodafone, u suradnji sa Nokiom i Panasonicom mogla bi malo promijeniti cijene usluga, ali i tržišni odnos ova dva operatera. Vodafone nudi povoljno najnovije Panasonic i Nokia telefone sa "one touch" pristupom svom WAP portalu, koji je prva tri mjeseci besplatan. SMS je relativno stara stvar, njegovu popularnost preuzima MMS. U prodavaonicama mobitela teško ćete naći bilo što drugo osim najnovijih modela sa integriranim kamerama. No, nedavno je na Švedsko tržište ušla tvrtka Tre, prvi UMTS operater u Švedskoj. Prvi poslovni rezultati su više nego zadovoljavajući, a više nije rijetka pojava vidjeti ljude kako šeću gradom obavljajući "video call" telefonski razgovor. Imao sam priliku isprobati ovu tehnologiju i zaljubio se u nju istog trenutka. Premda su mogućnosti koje UMTS donosi odavno poznate, sasvim je drukčiji doživljaj kada to sami koristite. Premda će ga mnogi usporediti s webcam-om, razlika je primjetna. Razgovarati s nekim preko telefona i ujedno ga gledati na zaslonu ipak daje veći osjećaj neposrednosti u komunikaciji nego webcam.
Treća generacija mobilne telefonije u Švedskoj u svom začetku, pa kvaliteta prijema još nije svugdje najbolja, a i cijene su visoke i za švedski standard. Ali i ovdje vrijedi spominjana priča o konkurenciji, jer početkom 2004. i Telia i Vodafone kreću sa svojom UMTS mrežom, pa se očekuje drastičan pad cijena. Planovi koji Šveđani imaju za budućnost treće generacije zaista su originalni. Na primjer, jedna od planiranih usluga je i besplatna pomoć za turiste. Ideja je da turist koji se eventualno izgubi u gradu nazove besplatnu liniju, pokaže operateru mjesto gdje se nalazi, a operater mu onda daje instrukcije kako da dođe do željenog mjesta ili već nekog mjesta s kojeg se dalje može sam snaći. Osim što služe za komunikaciju, mobiteli su i dio stila Šveđana. Dizajnirane futrole i trake za nošenje telefona oko vrata, posebne torbice, te gomila accessoriesa samo su dio ponude za uljepšavanje i personaliziranje vaših mobilnih ljubimaca. Postoje i ekstremi, kao recimo halteri ili grudnjak sa futrolom za mobitel. Tko voli, nek' izvoli.

Eko hi-tech prijevoz
Još je u jednom elementu Švedska u vrhu Europe, . Radi se o ekološkoj svjesnosti. Automobila za milijunski Stockholm je zaista malo. Većina mladih i onih koji se tako osjećaju voze se biciklima, kojih je u gradu više nego automobila. Ostali pak uživaju u kvaliteti i udobnosti javnog prijevoza. Podzemna željeznica u Stockholmu je i najveća galerija na svijetu. Naime, od stotinjak stanica T-bana, njih oko 90 je uređeno slikama, muralima, mozaicima, tako da svaka nosi novi umjetnički doživljaj. Autobuse pak pokreće bio-dizel gorivo, ideja koja je tek u razmatranju kod nas, ali u Švedskoj već godinama izvrsno funkcionira. Vjerojatno ne treba napomenuti da švercanja u javnom prijevozu nema, premda je na prvi pogled skup. Karta košta 20 kruna i vrijedi sat vremena. Međutim, Šveđani imaju prepaid sustav javnog prijevoza. Za 100 kruna pologa dobijete chip kartu, Kortet, koju na terminalima napunite slično kao mobitel karticu. Ulaskom u autobus dovoljno je karticu približiti Kortet-čitaču koji automatski s nje skida novce za kartu. Ono što je još bolje je činjenica da ta karta onda košta dvostruko manje, 10 kruna, a vrijedi dvostruko više vremena. Jednom kada vam više ne treba, vratite Kortet i dobijete polog nazad. To nije jedina tech poslastica u običnom autobusu. Svaki od njih ima ugrađen sustav koji konstantno prati njegov položaj i brzinu, te ga uspoređuje s redom vožnje. Ako je autobus prebrz, daje vozaču signal da uspori i obratno. Na taj način švedski javni prijevoz funkcionira savršenom preciznošću, pa ako u redu vožnje autobusa piše da na stanicu dolazi u 10. 27, on zaista dolazi u to vrijeme, a ne u 10.25 ili 10.30. Ni to nije sve. Dolaskom na stanicu autobus se spušta na desnu stranu, prema pločniku, olakšavajući ulaz ili izlaz. Da bi olakšali prijevoz invalidima i djeci u kolicima, vozač ima dodatnu opciju da autobus spusti još više, dovodeći ga u razinu s pločnikom. Ponovit ću se - sitnice koje oduševljavaju.
Švedski kralj Gustav prije nekoliko godina došao je na ideju da spoji umjetnost, tehnologiju i ekologiju, pa je dao napraviti eko-kipove. Mramorne građevine na stockholmskoj rivi u sebi sadrže računala koja su u stalnoj vezi s gradskim uredom za ekologiju i njihovom mjernom postajom. Ta postaja konstantno šalje računalima podatke o vremenskim prilikama, temperatura, tlak zraka, brzina vjetra, vlaga u zraku, ali i o količini opasnih plinova u zraku. Svi ti podaci pokazuju se u svjetlosnim indikatorima na kipovima, u bojama ovisno o opasnosti. Ako se ponekad dogodi da količina ispušnih plinova iz automobila, te količina ugljičnog dioksida prijeđe normalnu, bezopasnu količinu, Šveđani istog trenutka parkiraju svoje automobile na obližnje parkiralište i nastavljaju dalje javnim prijevozom.

Broadband
Spominjući vezu i računala, dolazimo do Interneta. Dovoljno je malo vremena da postane jasno zašto kažu da je Švedska zemlja s najvišom stopom korištenja Interneta. On je svuda. Od gotovo svake kuće, biblioteke, kafića do spominjanih vlakova. Ako kažem da je ISDN već zastarjela tehnologija u Švedskoj, jasno je da stari klasični 56k modem pripada prošlom svršenom vremenu. Šveđani se na Internet spajaju kabelskom vezom, DSL-om, broadbandom ili wirelessom. Broadband je posebno popularan, posebno među mlađim ljudima ili poslovnjacima. Ta širokopojasna veza omogućuje da ste na Internet spojeni non stop, ali plaćate po količini download-anih podataka. Brzina veze? U usporedbi s 56k ili ISDNom je kao usporedba cessna aviona i međuzvjezdanog broda Enterprise. Ili u brojkama - 100 Mb zadnjeg Badassovog mixa sa Blacksoulmusic stranice downloadano za desetak minuta. Pjesma od 15 MB preko Kaaza servisa skinuta za manje od 3 minuta. Zapravo, download glazbe više i nije popularan, u Švedskoj se glazba sluša ili filmovi gledaju on-line, streamingom direktno s Interneta.
Gotovo sve javne biblioteke imaju i mogućnost wireless spajanja, a ta se tehnologija polako uvodi u najelitnije barove i restorane. Zanimljivo je što se malo ljudi koristi wirelessom u restoranima za posao, obično ga koriste za surfanje u privatne svrhe ili e-mail korespondenciju koja nema veze s poslom. Korištenje poslovnog računala za privatne svrhe je jako rijetko, čak se i poslovni e-mail koristi samo za posao, dok se za ostale stvari koristi privatna adresa. Nisu samo elitni barovi i restorani obdareni Internetom, gotovo svaki bolji kafić ima svoj Internet kiosk. Oni su potpuno automatizirani, samo trebate izabrati koliko vremena želite biti online, automat vam izbaci cijenu, napunite ga kovanicama i surfate. Cijene variraju, i to prilično, od 12 do 20 kruna za sat vremena.

Branding
Sjećate se članka o brandingu iz broja 102 pc chipa? Šveđani imaju zanimljiv način reklamiranja i brandinga. U gotovo svim shopping centrima naići ćete na štandove koji vam nude 15 minuta ili pola sata besplatnog surfanja Internetom. Sve što vi morate napraviti je uzeti promotivni materijal tvrtke koja je postavila štand i to je to. Hoćete li ga pogledati, proučiti ili samo baciti u prvi koš za smeće, vaša je stvar. Kad smo kod reklama i brandinga, evo još jedan detalj iz Švedske koji bi mogao zainteresirati i naše operatere, kako mobilne tako i fiksne telefonije. Da bi još više privukli korisnike, skandinavski telekom gigant Telia postavio je svoj Telia Lounge. Radi se o izuzetno maloj prostoriji s dizajnerskim stolcem i zgodnim accessoriesom, te telefonom s kojeg možete pet minuta razgovarati s bilo kim bilo gdje u svijetu, potpuno besplatno. Jedino ograničenje je što to možete napraviti jednom dnevno. Warp brzina spajanja na Internet nema smisla ako njegov sadržaj nije zanimljiv. Ta "zastarjela tehnologija" Internet stranica u Švedskoj je, vjerovali ili ne, na svom vrhuncu. Svoje mjesto na webu imaju svi, a cijene hostinga su takve da domenu i 30 Mb serverskog prostora možete dobiti za manje od 200 kruna godišnje. Svi popularni barovi, restorani, muzeji, TV ili radio programi imaju i visok stupanj interakcije sa korisnicima putem Interneta, WAP-a i SMS-a, pa tako možete naručiti ne samo kartu za kino, već i birati mjesto za sjedenje, veličinu paketa kokica i/ili pića.

Tech povijest
Sve ove spomenute tech zanimljivosti rezultat su povijesti bogate inovacijama, što ćete najbolje uvidjeti posjetom Tehničkom muzeju u Stockholmu. Tamo ćete saznati da su, na primjer, Šveđani prvi konstruirali moderan rudnik, bili vodeći inovatori u aero industriji, prvi koji su počeli koristiti solarnu energiju kao izvor napajanja. Dug je i popis stvari koje koristimo u svakodnevnom životu, a potječu baš iz Švedske, od papagaj kliješta, preko telefonske slušalice, pa do modernih medicinskih pomagala, od pacemakera do električnih invalidskih kolica. Mene je osobno iznenadila činjenica da je prvi telefon instaliran u automobil upravo u Švedskoj 1960 godine. Da, dobro ste pročitali, 1960. godine. Tada su, naime, stručnjaci iz Ericssona konstruirali prvu telefonsku mrežu za automobile, koja je čak imala 150 pretplatnika. Istina, ti automobili imali su samo prednja sjedala, jer je cijeli stražnji dio bio pretrpan gomilom opreme koja je omogućavala rad te mreže. Dvadesetak godina kasnije Ericsson je izbacio i prvi prijenosni telefon, preteču mobitela. Namjerno kažem prijenosni telefon, jer se radilo o povećem koferu s ugrađenom slušalicom i brojčanikom koji ste nosili u ruci. Ali, to je bio početak. Sve te zanimljive detalje o telekomunikacijskoj povijesti Švedske možete saznati u Tele Muzeju, koji je spojen s Tehničkim.

Vasa
Dok ova dva muzeja čuvaju prikaz tehnologije kroz povijest, muzej Vasa tehnologijom čuva dio povijesti. Vasa je ratni brod Švedske mornarice iz 17-og stoljeća, najveći ikada sagrađen do tada. Trebao je biti glavni brod kralja Gustava Adolfa II-og. Dva reda po 24 topa sa svake strane broda, ukupno čak 60 topova, veličina i ukrasi na trupu broda trebali su garantirati strahopoštovanje neprijatelja i ponovo uspostaviti švedsku premoć na moru. Sve je to super zvučalo u teoriji, ali na žalost, zbog konstrukcijskih grešaka, Vasa se prevrnula i potonula nakon 1340 metara ili samo 20 minuta plovidbe. Zahvaljujući sastavu i čistoći mora oko Stockholma, brod nije istrulio, već je nakon 333. godine pronađen i dignut s dna mora. Vasa je rekonstruirana, čak 96 % originalnim dijelovima, te je smještena u hi-tech muzej. Zbog specifičnih uvjeta potrebnih da se sačuva drveni brod star skoro 400 godina, specifičan je i muzej, taman, s pomalo čudnim, ustajalim zrakom. Za vrijeme renoviranja broda provedena su opsežna ispitivanja kako ga sačuvati, pa su nađena rješenja o intenzitetu i količini svjetla, sastavu zraka i ostalim uvjetima koje treba ispuniti. Sve je to danas prepušteno računalima, koji konstantno mjere prilike unutar muzeja i rade korekcije sustava klimatizacije, da bi uvjeti bili točno onakvi kako trebaju biti. Ako je recimo, puno posjetitelja koji troše više zraka, računalo samo pušta novu dozu kisika u dio za posjetitelje, a plin za konzerviranje unutar broda. Kada je dnevno svijetlo prejako, računalo samo prostoriju zamrači na potreban nivo. Vasa je danas jedna od glavnih atrakcija u Stockholmu, što nije ni čudo, jer stari drveni ratni jedrenjak se danas može vidjeti još samo na filmu, ili su u pitanju replike koje nisu originalne, ni autentične. Ogroman broj posjetitelja doveo je do potrebe da se računalni i klimatski sustav nadogradi, što će biti gotovo do početka proljeća.

Vizije budućnosti
Iz daleke prošlosti u, nadam se, ne tako daleku budućnost. Vizije koje šveđani imaju za budućnost su impresivne, u kratko bi ih mogli opisati kao spoj visoke tehnologije i designa s onim stilom života koji odgovara svakom pojedinačno. Dom budućnosti kojeg je predstavila Telia zasada je još samo koncept, ali definitivno kuća u kojoj bi svi rado živjeli. Krasi je open-space stil, prostrana je, a dijelovi su odvojeni prozirnim staklenim zidom, koji se po potrebi može zamračiti, pa imate i svoju privatnost. Svaka prostorija ima bar dva velika multifunkcionalna plasma screena. Oni služe za gledanje televizije, ili surfanje Internetom, a u slobodno vrijeme reproduciraju digitalne slike po vašem izboru. Namještaj je naravno dizajnerski, u svojim veselim organskim oblicima, dominiraju Edra, Kartell i slične cool marke. Dječja soba kombinacije je učionice i igraonice. Računalo puno edukativnog software-a se podrazumijeva, a među igračkama dominiraju različiti roboti. Posebno zanimljiv je PaPeRo, robot nastao u suradnji s japanskim NEC-om. Interaktivan je, razgovorljiv, ali i prilično uvredljiv, jer ako mu ne pokažete pažnju kad je traži, ignorirat će vas neko vrijeme. Njegov glavni adut na tržištu bit će što konstantno potiče djecu na učenje, i to jako dobro radi. Nekoliko PaPeRo robota već je zaposleno u igraonici Tehničkog muzeja, gdje kroz igru uče djecu osnovama matematike, fizike, astronomije i drugih predmeta.

Priscilla i Murphy
Roboti su zapravo proizvod za budućnost, predviđanja govore da će tržište robota u razvijenim zemljama kroz sljedećih desetak godina biti jednako tržištu računala, a da bi kroz sljedećih dvadesetak godina svaki dom imao barem jednog robota. Kako PaPeRo pokazuje dobre rezultate, Šveđani su se bacili na malo kompliciraniji posao, androida. Androidi su roboti koji izgledom i ponašanjem podsjećaju na ljude, a Hondin Asimo i Sony SDR4 - X II pokazuju da se ne radi samo o znanstvenoj fantastici. Tehnički muzej u Stockholmu dom je prva dva švedska androida, Murphy-a i njegove partnerice Priscille. Premda još prototipovi, dostupni su javnosti da stručnjaci prouče kako roboti i ljudi međusobno komuniciraju, te da vide na kojim stvarima treba dalje raditi. Ova dva androida slagana su potpuno odvojeno, s različitim idejama o njihovom stvaranju, premda su na prvi pogled fizički slični. No, ako očekujete androida koji izgleda kao Data iz Zvjezdanih staza, moram vas razočarati. Oni izgledaju više poput terminatora, naravno bez ljudske kože. Priscilla je izuzetno interaktivna i pristojna. Dođete li do njenog prijestolja, uljudno će vas pozdraviti, istina na švedskom, ali nema veze, pristojnost je važna. Premda ne raspoznaje previše riječi, evidentna je njena želja za interakcijom, jer konstantno gestikulira i prati sugovornika pogledom. Jednom kad se udaljite, još će malo gledati u vašem smjeru, a onda se okrenuti sljedećem sugovorniku. Njena glavna mana je pak nepokretnost. Može ustati sa stolca i stajati uspravno bez problema, ali joj hodanje baš ne ide. Murphy je zato suprotan slučaj. Njemu kretanje ne predstavlja nikakav problem, ali zaboravite na interakciju. Uskoro slijedi kombiniranje rezultata ova dva androida, pa se Šveđani nadaju da će kroz godinu dana imati interaktivnog i pokretnog androida, s puno većim vokabularom, ali nadam se i kulturnijeg izgleda.
Nije čudo da je Švedska ovako tehnički razvijena kada se sjetite kompanija koje potječu iz nje, uzmimo za primjer samo najpoznatije, Ericsson, Volvo, Electrolux, Bang&Olufsen, Telia, sve respektabilna imena. Svima njima zajednička je želja za daljnjim razvojem tehnologije koja će koristiti ljudima i olakšati im život. Nota humanosti i socijalne svijesti vidljiva je i u tehnologiji. Svi invalidi ili stariji ljudi dobiju od države električna invalidska kolica i automobile prilagođene invalidima, Ericsson i Telia nude besplatnu ugradnju mobitela u kolica i tako dalje. Priče o tome zbližava li tehnologija ljude ili ih udaljava u Švedskoj ne postoje, jer je odgovor jasan. Ne trebate biti tech freak da vas svi ovi detalji višestruko oduševe. Ako pak jeste, savjet za kraj: ostavite doma sve svoje tech ljubimce. Naime, sve što vam treba od tehnologije u Švedskoj možete iznajmiti. OD digitalca, digitalne kamere, laptopa, pa i televizije, DVD-a, mp 3 playera, po izuzetno povoljnim cijenama. Zato definitivno preporuka da, ako ikako možete, posjetite Švedsku. Ne samo radi tehnologije, već i radi same zemlje i ljudi. Jer jednom kada odete tamo, sigurno ćete se željeti vratiti. Što se mene tiče, već u proljeće.

Ako ste se ikada pitali koja je tehnološki najnaprednija zemlja na svetu, vjerojatno se vaš odgovor vrtio između Japana ili SAD-a. Međutim, točan odgovor je Švedska. Tako barem pokazuju rezultati istraživanja analitičke kompanije IDC.
Istraživanje je ispitalo stupanj upotrebe informacijskih tehnologija u pojedinim zemljama te njihov utjecaj na društvo općenito. Po kategorijama zvuči još zanimljivije - raširenost širokopojasnog i bežičnog pristupa Internetu, odnos IT potrošnje i nacionalnog bruto proizvoda, te razvijenost e-trgovine. Rezultati pokazuju da u Švedskoj 69% stanovnika ima pristup Internetu, od čega 15% koristi spominjanu širokopojasnu, broadband vezu. Preko 80 posto Šveđana su pretplatnici nekog od operatora mobilne telefonije, a 25% korisnika se na Internet povezuje s mobilnog telefona. Švedska troši 4,1% nacionalnog bruto proizvoda na informacijske tehnologije, od čega 20% otpada na softver. Ovaj podatak poklapa se sa tezom IDC-ovih analitičara po kojoj visokorazvijene zemlje više troše na softver, dok manje razvijene zemlje još uvijek više novca izdvajaju za infrastrukturu. Premda sae radi o podacima za 2003 godinu, IDC trenutno ne vidi zemlju koja će Švedskoj uzeti titulu tech zemlje broj 1 na svijetu i u 2004.

Stil života u Švedskoj nam u početku izgleda neobičan, ali se brzo naviknete. Najbolja riječ koja ih opisuje Šveđane je stil, pogotovo što se tiče odijevanja. Prevladavaju casual i stylish odjeća, a nije rijetko da vidite čovjeka u odijelu i Diesel ili Puma tenisicama. Fascinira činjenica da unatoč zimi većina mladih ženskog spola nosi odjeću koja otkriva trbuh, ali za pretpostaviti je da su navikli na hladnoće. Dobra, topla jakna je dovoljna da štiti od hladnoće vani, zatvoreni prostori se griju, pa su dovoljni i kratki rukavi. Tech je dio stila i u odijevanju, osim spomenutih mobitela, i prenosivi mp3 playeri također vise oko vrata ili imaju svoje dizajnirane futrole. Definitivno in je iPod, većina se upravo odlučuje za njega.
Clubbing je na prvi pogled razočaravajući. U mjesec dana dok sam bio nisam primijetio nijedno gostovanje neke velike DJ zvijezde. S druge strane, ponuda lounge ili jazz barova je impresivna. Dok se u većini komercijalnih klubova svira komercijalni dance, house ili hip hop, na takvim mjestima prevladava lounge, stari ili onaj future jazz. Česta su gostovanja afričkih i japanskih umjetnika, koji mali bar ili klub pretvore u mjesto cijelonoćnog uživanja. Publika Kontrapunkta bi tamo zaista došla na svoje.
Slobodno vrijeme Šveđani provode u nekom obliku rekreacije ili kulturnog uzdizanja, bilo sport, kina, kazališta, izložbe, ili jednostavno gledanje televizije ili čitanje knjige doma. Odmah je zamjetna razlika Hrvatske i Švedske što se tiče sporta, hladnoća i snijeg ne sprječavaju ljude da odrade svoj dnevni jogging ili da se voze biciklom. Tome uvelike pomažu i posebne staze za bicikliste i joggere. Prvi ovogodišnji snijeg u južnom dijelu Švedske dočekao me u Uppsali. Premda je tijekom noći napadalo preko 10 centimetara, ujutro su prometnice, pločnici, te staze za bicikliste i joggere bile čiste i posute. Prometni kolaps, zimska služba koja spava zimski san, snijeg koji pada s krova … zaboravite na to. Uz sport odmah povezujemo i zdravu prehranu. Pogađate, tržnice i prodavaonice zdrave hrane su među najprofitabilnijim poslovima u Švedskoj. Prepuni McDonalds ili Kebab restorani mogu vas možda iznenaditi, ali samo dok ne uđete unutra i shvatite da nećete čuti previše švedskog jezika, već ćete naći većinom turiste.
Ako večer odlučite provesti doma uz televiziju, nećete požaliti. Desetak švedskih programa te cijeli paket satelitskih je dovoljno da nađete nešto za sebe. Reality show je in i u Švedskoj, ali za razliku od naše StoryNove nedostaje im iritantnosti, već imaju pristojnu dozu zanimljivosti. Kako pokrenuti restoran od nule i dovesti ga među najbolje, kako izgleda radni dan na aerodromu, koji će od modnih dizajnera iz cijele Europe dobiti ekskluzivan ugovor sa jednom modnom kućnom brzo će vas pretvoriti u ovisnika o reality showu, a da pritom nećete morati svjedočiti ljudskoj gluposti.

Kreativnost Šveđana nije vidljiva samo u tehnologiji, već i u umjetnosti i dizajnu. Glavnu riječ na tom polju vodi Svensk Design Form, udruženje švedskih dizajnera, arhitekata i umjetnika. Časopisima, publikacijama i izložbama konstantno predstavljaju domaći dizajn u zemlji i svijetu, a izdaju i dizajn mape gradova, na kojima su istaknuti svi dizajnerski dućani, muzeji, galerije te objekti zanimljive i moderne arhitekture. Uz to, galerija Design Forma u Stockholmu daje mladim umjetnicima priliku da besplatno izlože svoje radove na izložbama koje traju od dva tjedna do mjesec dana. Galerija ima 4 sobe, tako da u isto vrijeme izlažu 4 umjetnika. U dvije godine postojanja ova galerije privukla je više posjeta od nekih puno većih i poznatijih muzeja u Stockholmu, pokazujući da su i domaći ljudi ali i turisti itekako zainteresirani za nadolazeće dizajnere. Prema onome što sam vidio na izložbi, ali i prema retrospektivi prošlih, ideja je strašno puno, a neke od njih idealno se uklapaju u filozofije vodećih svjetskih proizvođača namještaja. Samo je pitanje vremena kad će švedski dizajneri početi dobivati velike projekte u Italiji. Ostavimo to njima na razmišljanje a mi se upitajmo jeli zaista tako veliki problem jednu sličnu galeriju napraviti i u Hrvatskoj?