Reportaža (pcchip 114)

Bolje sutra

Švedske inovacije

Veliki je broj stvari koje koristimo u svakodnevnom životu, a da ne znamo da potječu iz Švedske. Upravo je to cilj projekta Improving Life - Swedish Innovations, predstaviti svijetu na jednom mjestu sve ono što su mu Šveđani dali ili će tek dati.

Piše: Dražen Jurman

Već treću godinu za redom Švedska nosi titulu tech zemlje broj 1 u svijetu, kako u tehnološkim inovacijama, tako i u stupanju upotrebe informacijskih tehnologija, te njihovom utjecaju na društvo općenito. Ako se pogleda povijest Švedske, postaje jasno zašto. Upravo je Švedska prva zemlja na svijetu koja je još krajem 18. stoljeća uvela obavezno osnovnoškolsko obrazovanje, jer su shvatili da je znanje moć. Rezultiralo je to pravim bogatstvom inovacija, prvenstveno tehnološkim. Dio toga može se vidjeti u Tehničkom muzeju u Stockholmu, gdje možete doznati da su, na primjer, Šveđani prvi konstruirali moderan rudnik, bili vodeći inovatori u aero industriji, prvi koji su počeli koristiti solarnu energiju kao izvor napajanja, i tako dalje. Dug je i popis stvari koje koristimo u svakodnevnom životu, a da nismo svjesni da potječu baš iz Švedske.

Od knjige do izložbe
Krajem devedesetih godina 20. stoljeća, Šveđani su odlučili napraviti projekt kojim će pokazati svijetu što sve potječe iz njihove zemlje. Švedska kraljevska akademija, Swedish Institute i SvenskForm, udruženje švedskih dizajnera, arhitekata i umjetnika odlučili su proširiti projekt i predstaviti ne samo inovacije, već i njihov dizajn i inovatore. Ishodište projekta postala je knjiga u izdanju Švedskog Instituta jednostavnog naziva Swedish Innivation iz 2003. godine. Ideja je iz knjige pretočena u izložbu koju je osmislio Svensk Form, pod nazivom Improving Life - The Design Of Swedish Innovations. Otvaranje je bilo veliki uspjeh, a uskoro je izložba krenula na put oko svijeta, od Rusije, Chilea, Brazila, a u vrijeme izlaska ovog broja pc chipa otvorena je i u Mexicu, nakon čega se vraća u Europu. Veliki interes koji je iznenadio i organizatore vjerojatno će rezultirati postavljanjem duplikata izložbe, tako da će dvije uvijek biti prezentirane u različitim dijelovima svijeta.
Izložba je koncipirana u pet dijelova. Prvi dio je priča o znanstvenoj revoluciji koju je Švedska prolazila kroz 17. i 18. stoljeće. Serija priča o poznatim znanstvenicima iz ove zemlje je izuzetno zanimljiva, jer neka imena koja su nam poznata iz opće kulture ovdje postaju konkretne osobe. Izdvajamo poznatog botaničara Rudbecka, tvorca prvog botaničkog vrta, i biologa Linneausa, koji je zajedno sa svojim studentima napravio najveću klasifikaciju biljaka, životinja i minerala na svijetu. Zanimljiva je i priča o Carlu Wilhelmu Scheeleu, jednom od najpoznatijih kemičara iz povijesti koji je za svog života došao do mnogih otkrića, od kojih su najznačajnija teorija o različitim stupnjevima oksidacije različitih metala, te pronalazak čak devet kemijskih elementa, uključujući kisika i klora. Ipak, možda najfascinantnija priča je o matematičaru Anders Celsiusu, koji je većinom poznat po celzijusovom termometru, koji uzima temperature smrzavanja i vrenja vode kao referentne vrijednosti. Međutim, manje je poznato da je to njegovo otkrića nastalo iz pukog hobija, a da je Celsius zapravo bio izvrstan matematičar i astronom, zaslužan za izgradnju prvog teleskopa u Švedskoj, izvrsnim rezultatima i otkrićima vezanim za fenomene pomrčine sunca i mjeseca, izračunavanje orbita planeta i još mnogim drugim istraživanjima na području astronomije.

Šibice, električna energija i telefon
Drugi dio izložbe Swedish Innovations donosi izloške i priču o inovacijama iz predindustrijskog doba. Jedna od stvari koja bi vas definitivno mogla iznenaditi je činjenica da šibice kakve danas znamo potječu iz Švedske. Do polovice 19. stoljeća šibice su rađene od debljeg drva koje brzo izgara, a vrh je bio od žutog, vrlo opasnog fosfora. Broj nesreća koje su izazvane takvim šibicama postao je alarmantan, jer je često dolazilo i do samozapaljenja šibica. Stoga je žuti fosfor zamijenjen crvenim, koji je bio na hrapavoj površini za paljenje. Desetak godina kasnije patentirane su i takozvane sigurne šibice, bez fosfora. Jednako je zanimljiva i priča o Johnu Ericssonu, čovjeku koji je izumio zakrivljeni propeler za brodski motor, ali i napravio nekoliko inovacija na polju parnog motora i brodogradnje, koje je spojio u projektu Monitor, najpoznatijem ratnom brodu iz doba Američkog građanskog rata. Brod je godinama bio i udarna snaga Švedske kraljevske mornarice. Njegov puno poznatiji prezimenjak Lars Magnus Ericsson je negdje u isto osnovao temelj današnjeg Ericsson giganta, te patentirao telefonsku slušalicu i telefonsku centralu, koji su bili temelj širenja telefonske mreže. Danas je tvrtka Ericsson vlasnik naše tvrtke Nikola Tesla, ali to nije jedina veza između Šveđana i Tesle. Naime, Jonas Wenström se, uz Nikolu Teslu, smatra izumiteljem izmjenične struje, a sam je 1891. godine konstruirao sustav za distribuciju trofazne električne energije. Nedugo nakon toga postavljen je za voditelja projekta gradnje prve švedske elektrane, koja označava početak elektrifikacije ove države. Iz tog doba izdvajamo još nekoliko zanimljivih inovacija, od rudarskog okna, posebnih podesivih kliješta, popularnih papagajki, do patentnog zatvarača.

Mali korak za čovjeka
Treći dio izložbe bavi se prvom polovinom 20. stoljeća, a fokus je na nekoliko ključnih inovacija. Jedna od njih je i sustav AGA, koji je osmislio Gustaf Dalen, a donio je revoluciju u prometu more. Radilo se o novom tipu svjetionika, koji je radio pomoću plina acetilena. Dalen je napravio cijeli sustav, od uskladištenja, transporta plina, snage i dometa svjetla, pa do automatskog uključivanja i isključivanja svjetionika. AGA je uskoro postala multinacionalna tvrtka koja posluje i danas, a AGA svjetionici bili su najbrojniji na svijetu većim dijelom 20. stoljeća. Jednako raširen izum bila je i takozvana Ljungströmova turbina, koja je izazvala revoluciju u pogonskim strojevima početkom prošlog stoljeća, a pokretala je vlakove u većem dijelu Europe, te tramvaje po Londonu. Veliki događaj za švedsko gospodarstvo bila je i osnutak tvrtke Salus, koja je napravila prvi kućni usisavač. Premda su prvi usisavači napravljeni u Americi, radilo se o toliko velikim uređajima da nisu imali praktičnu vrijednost. Salus je, u suradnji sa tvrtkom Lux, napravio patent manjeg, lakšeg i jednostavnijeg usisavača, čime je počela proizvodnja uređaja bez kojeg je danas dom nezamisliv. Salus i Lux su se nekoliko godina kasnije spojili u novu tvrtku Electrolux, čiji su kućni uređaji i danas među najpoznatijima na svijetu.
Mali korak za čovjeka, ali veliki za čovječanstvo, onaj na Mjesecu, imao je dodir Švedske. Naime, sve fotografije i filmovi prvog čovjekovog slijetanja na Mjesec napravljeni su Hasselblad kamerom, koju je osmislio Šveđanin Viktor Hasselblad. On je također i zaslužan za izum detalja kao što su kućišta za film i optičko tražilo. No svi ovi izumi, koliko god brojni, kvalitetni i korisni bili nisu ni sjena svemu onome što dolazi u četvrtom dijelu izložbe, prikazu inovacija druge polovine 20. stoljeća.

Lakoća komuniciranja
To je razdoblje obilježeno inovacijama na gotovo svim poljima, od kojih se posebno ističu one u IT tehnologiji i medicini. Teško je reći koji je od dvije posebno važne švedske inovacije danas rašireniji u svijetu, tetrapak ili mobitel. Možda ipak tetrapak, jer je ovaj jednostavan ali fascinantan način pakiranja 2001. godine prodan u skoro 100 milijardi komada. Tajna tetrapaka nije samo u njegovom materijalu, koji je lagan i jednostavan za prenošenje i spremanje, već i u izradi, koja garantira da će sadržaj pakiranja, poput mlijeka ili sokova, ostati duže svjež, a u isto vrijeme neće gubiti bitne, zdrave sastojke, prvenstveno vitamine. Slične karakteristike krase i patent Flofreeze, koji omogućava brzo smrzavanje hrane, posebno povrća, uz mali, gotovo zanemariv gubitak kvalitete i sastojaka. Upravo je ta tehnologija omogućila da je na policama u dućanima sve manje konzerviranog povrća, a sve više smrznutog, koje u nuždi nije loš supstitut pravom.
Mobitel i AXE dvije su tehnologije koje su u punom smislu riječi promijenile svijet. O mobitelima ne treba trošiti puno riječ, sve se manje-više zna. Ipak, nije loše napomenuti da je prvi telefon instaliran u automobil upravo u Švedskoj, i to 1960. godine, kada su stručnjaci iz Ericssona konstruirali prvu telefonsku mrežu za automobile, a koja je imala čak 150 pretplatnika. Istina, ti automobili imali su samo prednja sjedala, jer je cijeli stražnji dio bio pretrpan gomilom opreme koja je omogućavala rad te mreže. Dvadesetak godina kasnije Ericsson je razvio NMT mobitel mrežu i izbacio prvi prijenosni telefon, preteču mobitela. Radilo se o povećem koferu s ugrađenom slušalicom i brojčanikom koji ste nosili u ruci, ali bio je to početak telekomunikacijske revolucije. Slična stvar je i sa AXE, potpuno automatiziranim telefonskim sustavom i kompjuteriziranom centralom, koju je patentirala kompanija Ellemtel, koju su zajedno osnovali Ericsson i Telia. AXE centrale omogućile su brže spajanje pretplatnika, kvalitetniju komunikaciju, ali i sasvim novi skup usluga, kao što su telefonski automati, služba buđenja, pozivi na račun primatelje i tako dalje. Bez obzira gdje se nalazite u svijetu, odlučite li telefonirati, vaš će poziv ići preko AXE centrale. Inovacije i rješenja koja su za fiksnu telefoniju patentirana za AXE posložile su kao ishodište za rad na EDGE tehnologiji za mobilnu telefoniju.

Pogled u budućnost
Premda su i ostale predstavljene inovacije iz ovog razdoblja zanimljive, njihov opis uzeo bi pola ovog broja. Nabrojit ćemo samo neke, poput računalnog miša, koji je razvijen u suradnji sa NASA-om, robot usisavač, sustava rasporeda snage na lokomotivama, popularne tiple, lebdeća kosilica, sustav za prijenos električne energije na velikim udaljenostima, pneumatska bušilica, sigurnosni pojas, senzori za airbag i tako dalje.
Peti dio izložbe je poseban, a predstavlja inovacije i otkrića u području medicine. Uz veliki broj lijekova, ističu se i dva specijalna uređaja, pacemaker i gamma nož, uređaj za operiranje tumora na mozgu. Uređaj koristi posebnu kacigu koja fokusira radijaciju samo na bolesni dio tkiva, bez opasnosti za ostali zdravi dio. Korisna stvar pacijentima invalidima su i potpuno elektronska invalidska kolica, također razvijena u Švedskoj.
Završetak izložbe daje mali pregled inovacije i projekta koji nisu dio Swedish Innovationsa, ali su posebni, poput inovacija u solarnoj energiji, mosta Öresund između Švedske i Danske, te daje mali pogled u budućnost. Inovacije na kojima se trenutno radi u Švedskoj garantiraju zanimljivu i atraktivnu budućnost. Posebno raduje činjenica da je većina njih vrlo humana, namijenjena olakšavanju života i očuvanju okoliša.

Nobel i Ericsson

Priča o inovacijama iz Švedske nije potpuna bez spominjanja dva najpoznatija švedska inovatora, Alfreda Nobela i Larsa Magnusa Ericssona.
Alfred Nobel je rođen 1833. godine u Stockholmu, ali je osam godine poslije preselio sa obitelji u St. Petersburg, gdje je proveo dio života. Tamo je stekao i obrazovanje u prirodnim i društvenim znanostima. Nije išao u školu, već su ga poučavali vodeći profesora sa tamošnjeg fakulteta. Tako je u kratko vrijeme ovladao znanjem ruskog, francuskog, njemačkog i engleskog jezika, te književnošću i filozofijom. Ovaj izumitelj ali i veliki humanist tijekom života je patentirao čak 355 različitih izuma, od kojih su najznačajniji oni vezani uz eksplozive. Patentirao je detonator za nitroglicerin, revolucionarno otkriće koje je omogućilo korištenje nitroglicerina kao eksploziva. Dvije godine poslije upoznao je javnost sa svojim "Nobel`s Safety Explosive", dinamitom koji je njegovo ime proslavio diljem svijeta. Nastavljajući svoja istraživanja dolazi do otkrića "smokeless powdera", kojeg je bazirao na nitroglicerinu, a koji je imao snažan učinak na vojnu tehnologiju. Među mnoštvom izuma treba izdvojiti da je razvio i proizvodne metode za dobivanje umjetne gume i sintetičke kože.
Nakon što je stekao iznimno veliko bogatstvo, ali i razočarenje primjenama njegovih izuma, Nobel je osnovao zakladu, te je dio svog novca odlučio dijeliti u oblicima nagrade osobama koje su najviše doprinijele za dobrobit čovječanstva, i to u poljima fizike, kemije, psihologije ili medicine, književnosti i mira. Ta je nagrada danas poznata kao Nobelova nagrada.

Od rudara do telekomunikacijskog giganta
Kada je Lars Magnus Ericsson 1876. godine otvorio svoj obrt za popravak telegrafa u 13 kvadratnih metara prostora u Stockholmu, malo je tko mogao vjerovati da je time udario temelj budućeg svjetskog telekomunikacijskog giganta. Ericsson je djetinjstvo proveo u Wegerbolu gdje je od 12. godine radio kao rudar skupljajući novac, koji je iskoristio da se preseli u Stockholm, gdje se zaposlio u Öllers & Co, tvrtki koja je proizvodila opremu za telegrafe. Godine 1878. Ericsson dobiva Bellov telefon, te ga, nezadovoljan njegovom praktičnošću, poboljšava. Prvi telefoni su, s današnjeg gledišta, bili smiješni. Prvo, uvijek ste kupovali dva uređaja, jedan za vas, drugi za vašeg sugovornika. U to vrijeme nije postojala telekomunikacijska mreža, već je telefonija funkcionirala po principu point-to-point, dva su telefona bili povezani žicom koju ste kupili naknadno, ovisno o duljini koja vam treba. Zvuči i izgleda kao današnji dječji telefon igračka. Nije bilo brojčanika, već samo mikrofon i zvučnik na postolju. Nezadovoljan praktičnošću uređaja, Ericsson se bacio na njegovo unaprjeđivanje, a ostalo je povijest. "Ericsson" je ubrzo postao vodeća firma u proizvodnji telefona i telekomunikacijama šireći se cijelim svijetom.

SvenskForm

Kreativnost Šveđana nije vidljiva samo u tehnološkim inovacijama, već i u umjetnosti i dizajnu. Glavnu riječ na tom polju vode organizatori izložbe, SvenskForm, udruženje švedskih dizajnera, arhitekata i umjetnika. To je državna udruga koja časopisima, publikacijama i izložbama konstantno predstavlja domaći dizajn u zemlji i svijetu, te potiče mlade dizajnere na rad, učenje i usavršavanje. Izdaju i posebne kulturne mape svih gradova u Švedskoj, na kojima su istaknuti svi dizajnerski dućani, muzeji, galerije te objekti zanimljive i moderne arhitekture, tako da bez problema možete naći onaj vid kulturnog uzdizanja koji tražite. Uz to, galerija SvenskForma u Stockholmu daje mladim umjetnicima priliku da besplatno izlože svoje radove na izložbama koje traju od dva tjedna do mjesec dana. Galerija ima 4 prostorije, tako da u isto vrijeme izlažu 4 umjetnika. Otvorena prije dvije godine, organizirala je više izložbi i privukla više posjeta od nekih puno većih i poznatijih muzeja u Stockholmu. Zanimljivo je da u profilu posjetitelja ima i puno turista, što posebno raduje ljude u SvenskFormu, jer time njihov rad dobiva dodatno priznanje. Mladi i nadolazeći dizajneri i umjetnici puni su novih i svježih ideja, i skandinavski dizajn i općenito umjetnost imaju dobru budućnost u Europi.
Rad SvenskForma mogao bi biti dobar putokaz i odgovornima u našoj vlasti ali i struci, jer bi jedan ovakav projekt zasigurno donio dosta pozitivnih pomaka našem dizajnu. Mogao bi to biti dobar nastavak nedavne akcije Hrvatska treba dizajn.