|
DIGITALNA
FOTOGENIČNOST
Posljednjih
nekoliko mjeseci tržište "digitalaca", digitalnih fotoaparata
proživljava pravu renesansu. Novi modeli pojavljuju se gotovo svaki
tjedan, što rezultira sve većom ponudom i povoljnijom cijenom. Nekada
smatrani luksuzom ili igračkom bogatih, danas su pristupačni poput
televizora ili glazbene linije.
Za razliku
od klasičnih, digitalni fotoaparat ne pohranjuje fotografije na
filmove već na memorijske kartice. Ovisno o njenom kapacitetu možete
slikati od 50 pa do preko 100 fotografija. Istu memorijsku karticu
možete koristiti gotovo bezbroj puta, samo obrišete neželjene fotografije
ili ih jednostavno prebacite na računalo. Protivnici digitalnih
fotoaparata u početku su, uz cijenu, upravo to isticali kao njihovu
najveću manu: fotografije izvrsno izgledaju na računalu, međutim
u svojoj "papirnatoj" verziji izgledaju jako mutno i nekvalitetno.
Međutim, danas se i sa najjeftinijim digitalcem može snimiti fotografija
koja će uvjerljivo izgledati i kada je razvijete u jednom od sve
brojnijih digitalnih foto studija. Što se cijene tiče, digitalni
fotoaparati danas su dostupni i za manje od 2000 kuna, što je cijena
koja u odnosu na cijenu klasičnog fotoaparata postaje isplativa
nakon pet rola filma.
Tako je danas kriterij po kome se većina ljudi odlučuje za digitalni
ili klasični fotoaparat njihova korisnost i svrhovitost. Preduvjet
za digitalni fotoaparat je posjedovanje računala, bez kojeg je rad
sa njim gotovo nemoguć. Ako nemate računalo, ili foto aparat koristite
rijetko, klasični će vam biti sasvim dovoljan. S druge strane, koristite
li fotoaparat često i za veliki broj fotografija, digitalac je bolji
izbor. Uštedjet ćete hrpu filmova i vremena koje bi bilo potrošeno
na razvijanje, a i imate i veću kontrolu nad fotografijama. Naime,
danas svaki bolji digitalni fotoaparat ima i mali LCD ekran na kome
možete vidjeti fotografiju, te ako vam se ona ne sviđa izbrisati
je i slikati novu. Ako se uz to bar malo razumijete u obradu fotografija,
na računalu možete podešavati kontrast, boje, oštrinu, brisati ili
pomicati dijelove slika. Također možete izabrati koje slike ćete
isprintati ili pak odnijeti u foto studio na razvijanje u klasične
fotografije. Cijene razvijanja u većini digitalnih foto studija
jednake su razvijanju običnih fotografija. Rukovanje digitalnim
fotoaparatom je jednostavno, a prebacivanje fotografija u računalo
i elementarna obrada nisu ništa teži od obične obrade teksta na
računalu.
Ako se odlučite na kupnju digitalnog fotoaparata, tri su bitne stvari
o kojima morate voditi računa: rezolucija, memorijska kartica i
LCD ekran. Rezolucija određuje kvalitetu slike, pa izaberite aparat
koji može raditi slike u barem tri rezolucije. Najveća se koristi
za fotografije velikog formata, srednja se koristi za većinu fotografija,
dok se minimalna obično upotrebljava za probno slikanje ili manje
fotografije koje nemate namjeru razvijati u klasične. Samu rezoluciju
digitalnog fotoaparata određuje rezolucija CCD, Charge Coupled Device,
čipa koji "svjetlost pretvara u digitalne podatke", te
zamjenjuje film iz klasičnog fotoaparata. Što je veća rezolucija
CCD-a, bolja je i rezolucija, a time i kvaliteta vaših fotografija.
Minimalna preporučena je 2 megapixela, što je najniža granica za
izradu digitalnih fotografija koje kasnije možete prebaciti u klasične
fotografije formata 14 puta 10 centimetara. Što se memorijske kartice
tiče, i ovdje vrijedi isto pravilo. Veći kapacitet kartice omogućava
veći broj fotografija. Uz sam aparat obavezno mora doći jedna kartica,
koja je najčešće kapaciteta između 8 i 16 MB, što je dovoljno za
barem 50 fotografija srednje rezolucije. Ukoliko vam se čini da
je kapacitet kartice premali, uvijek možete kupiti i dodatnu karticu.
U slučaju da aparat ima integriranu memoriju, provjerite da ima
i utor za neku memorijsku karticu, jer u suprotnom nećete moći proširiti
njegovu memoriju.
Treća bitna stvar kod izbora digitalnog fotoaparata je LCD ekran
na njegovoj pozadini. Sliku više ne gledate kroz optičko tražilo
već na ekranu, a uvijek možete i pogledati kako izgleda fotografija
koju ste napravili. Digitalni fotoaparati niže klase ih nemaju,
a ako i imaju obično su premali da bi ičemu koristili. Najmanja
preporučena dijagonala LCD ekrana je barem 1.5". Uz nabrojeno,
još su neke stvari koje bi bilo dobro provjeriti pri kupnji digitalnog
fotoaparata, kao zaštitna torbica za nošenje aparata i baterije.
Većina digitalaca radi na dvije obične AA baterije koje osiguravaju
slikanje barem 200 fotografija, a najbolje je kupiti aparat s baterijama
koje se mogu puniti.
S obzirom na to da su digitalni fotoaparati relativno nova tehnologija,
najbolje se odlučiti za jednog od već provjerenih proizvođača. Olympus,
Sony, Canon, Fuji i Minolta u svojoj ponudi imaju veliki broj digitalnih
fotoaparata, različitih karakteristika i cijena. Titulu najtraženijeg
aparata u Hrvatskoj nosi Olympus Camedia, pogotovo svojim novim
modelima. C-990 izvrstan je za početnike, dok je C-3030 namijenjen
onima malo dubljeg džepa. Ciljate li na visoku klasu idealan izbor
su Camedia E 10 ili Fuji FinePix S602, aparati koji uz digitalne
fotografije mogu snimati i kratke filmove. Osim u visokoj klasi
Fuji nudi i veliki broj modela u srednjoj, kompaktnoj klasi, od
kojih je FinePix 2600 trenutno best buy u Hrvatskoj. Uz bok su mu
Canon PowerShot A40 i Minolta DiMAGE E203.
|
