Dok se polako navikavamo na plasma screen monitore, robote kućne ljubimce i genetski inženjering, na vrata već kucaju nove tehnologije koje će još više promijeniti svijet.

Izreka "budućnost je sada" nije više samo puka fraza, već postaje činjenica. Razna tehnološka čuda koja smo do sada gledali u znanstveno fantastičnim filmovima, poput teleportacije, nanotehnologije, ugljikovih čipova, polako se usavršavaju i u stvarnom svijetu. U sljedećih nekoliko godina očekuje se tržišna primjena brojnih novih tehnologija, pa sve popularnije postaje nagađanje koje će od njih najviše utjecati na čovječanstvo. Poznata svjetska sveučilišta, poput američkog MIT-a ili australskog Nacionalnog sveučilišta, znanstveni časopisi, ali i popularni tjednici, poput Newsweek-a, sastavili su svoje liste tehnologija koje će promijeniti svijet. Ono što je zanimljivo je da se te liste prilično razlikuju, pa je samo nekoliko tehnologija na svima. Zajedničko im je pak da sve spomenute tehnologije u svom središtu imaju čovjeka, tj. primjenu tehnologije na svakodnevni život pojedinca. Možda zvuči čudno, ali unatoč opasnostima globalnog terorizma razvoj tehnologije za vojne potrebe više nije toliko popularan. Dva su glavna razloga za to. Jedan je altruistički, jer i znanstvenici tvrde da je došlo vrijeme humaniziranja tehnologije. Drugi je pak onaj ekonomski, jer svaka inovacija namijenjena poboljšanju svakodnevnog života izlazi na tržište od nekoliko milijardi ljudi.

Glavno područje istraživanja je energija, a postignuti rezultati su izuzetno obećavajući. Benzin i naftu zamijenit vodik i biodizel kao nova pogonska goriva. Najdalje je otišla Honda sa svojim Civic FCX automobilom, prvim tržišnim vozilom koje pogoni vodik. Impresioniran ovom tehnologijom, Los Angeles je već naručio Civic za službeni gradski automobil, a SAD će sljedeće godine uložiti 1,2 milijarde dolara u razvoj motora s vodikom kao pogonskim gorivom. Predviđanja govore da će ti motori postati konkurentni klasičnim u sljedećih 3 do 5 godina, a do kraja desetljeća će ih i preteći. Osim vodika, i sunce je "novi", jeftin i neiscrpan izvor energije. Nove generacije solarnih ćelija biti će manje, kvalitetnije, a moći će se jednostavno integrirati u različite materijal, objekte, pa čak i odjeću. Za najviše 5 godina trebala bi krenuti i izgradnja prvih stambenih i poslovnih zgrada s ovom tehnologijom, što znači da će cijela zgrada biti jedan kolektor sunčeve energije, koju će onda odmah i koristiti. Električna energija će biti samo sporedni način napajanja, za slučaj dužeg perioda povećane potrošnje i premale akumulacije sunčeve energije. Jednako su zanimljive i inovacije vezane za baterijsku energiju. MIT je proizveo bateriju koju pokreću bakterije. Plivajući u otopini obogaćenoj glukozom pretvaraju je u CO2 i struju. S jednim punjenjem ova baterija je radila punih 25 dana. Trenutno ovakva baterija ne mogu proizvesti puno struje, pa je za sada dovoljna za napajanje kalkulatora. Ali u sljedećih 3 godine ove baterije trebale bi postati sastavni dio mobitela, laptopa i ostalih uređaja.
Drugo veliko područje inovacija su računala, koja će u budućnosti biti još manja, još brža, i što je najvažnije stabilna i sigurna. U računalu budućnosti silicijske tranzistore zamijenit će ih ugljikove molekule koje bi međusobno komunicirale prijenosom svjetlosti. Kako je foton brži nego elektron, a ugljikove molekule su puno manje nego silicijeve, računala će biti manja i radit će brže. Osim obrade podataka, računala budućnosti imat će i bržu razmjenu podataka. Većina europskih zemalja već je daleko je odmakla u implementaciji bežične, wireless, tehnologije razmjene podataka, koja je kod nas u povojima. Unatoč brzini i jednostavnosti uporabe, očekuje se da će je oko 2005. početi zamjenjivati ultrawideband tehnologija, širokopojasni bežični prijenos podataka, deset puta brži od wireless-a. No, brzina razmjene podataka ne znači ništa ako oni nisu sigurni. Nova tehnologija kvantne teleportacije obradovat će one kojima je sigurnost podataka bitna u poslu. Šifriranje signala na nivou fotona i njegova teleportacija na drugu lokaciju mogla bi napraviti šifrirane informacije potpuno sigurnima, bez ikakve mogućnosti presretanja.

Spominjana računala budućnosti nisu jedina tehnologija u razvoju koja će svijet do kraja učiniti globalnim selom. Dva su nova izuma koja plijene pažnjom, a dostupna su i na tržištu. Moller Skycar M400 upravo je ono što mu ime sugerira, nebeski automobil. Ova letjelica kreće se brzinom od preko 500 km/h, a uz cijenu od preko 300 tisuća funti, trenutni problem daljnje komercijalizacije ove letjelice je mogućnost prijevoza samo dvije osobe, bez prtljage. Scramjet, kombinacija mlaznog aviona i rakete, budućnost je zračnog prometa. Premda dijeli iste probleme sa Skycar-om vezane za trenutnu cijenu i transportne mogućnosti, brzina osam puta veća od zvuka zaista impresionira. Očekuje se da će do kraja desetljeća prve scramjet letjelice povezivati kontinente.
Od svih tehnologija koje dolaze ipak se najviše očekuje od nanotehnologije i nanobota. Radi se o minijaturnim, kompjuterski upravljanim sondama, veličine milijuntnog dijela milimetra. Njihova bi primjena revolucionarizirala gotovo sve industrije, ali najviše medicinu. Nanoboti bi se kretali ljudskim tijelom kroz krvne žile, a bili bi programirani da traže i odmah liječe sve anomalije. Skupe i komplicirane operacije postale bi rutinske, sve što bi trebalo napraviti je injekcijom ubrizgati nanobote u tijelo. Proizvodnja nanobota danas čak i nije problem, ali njihovu primjenu još uvijek sprječava komplicirano programiranje i problem pogona sondi koji još nije riješen. Do tada će jedna druga tehnologija promijeniti medicinu. Radi se o chipovima ugrađenim u tijelo, a koji sadrže sve relevantne informacije potrebne vašem liječniku - od osobnih podataka, svih dosada preboljenih bolesti, sve ono na što ste alergični, lijekovi koji trenutno koristite itd. Na tržištu je već VeriChip, koji se u SAD-u može ugraditi za malu svotu dolara. Naravno, jednom kada se chip ugradi potrebno je konstantno update-ati podatke u njemu, što također nešto sitno košta. No, kada bolje razmislite, isplati se.
Nisu sve tehnologije koje dolaze namijenjene olakšanju života, neke će ga oplemeniti i zabaviti. IBM je već predstavio svoj koncept e-learninga, korištenja tehnologija, poglavito Interneta, za podršku u procesu učenja. Sljedeći korak bio bi korištenje holograma, koji bi stvarao simulacije slične stvarnom životu. One opremaju pojedinca s konkretnim znanjem koje će u stvarnom životu mnogo bolje iskoristiti od teorije. Osim za učenje, hologrami će umjetnost učiniti interaktivnom. Filmove više nećemo gledati, nego doživljavati iznutra, a umjetnička dijela, slike i instalacije moći ćemo personalizirati po željama, te će time svatko od nas zapravo biti umjetnik. Premda je nedavno u Japanu prezentirana prva hologram tipkovnica, od svih spomenutih tehnologija holograme, pogotovo sofisticirane, ćemo najduže čekati. Jedno je sigurno, očekuje nas zanimljiva budućnost.