Regulativa / Objavljeno u Moj Moby 64

Lokalna petlja

Posljednji korak prema punoj liberalizaciji

Raspetljavanje lokalne petlje značiti će početak kraja liberalizacije tržišta u praksi. Novi operateri doći će direktno do krajnjeg korisnika, koje ovim procesom očekuju nove usluge, jedan račun i konačno pojeftinjenje.

Piše: Dražen Jurman

Proces liberalizacije tržišta fiksne telefonije u Hrvatskoj, barem u svom formalno pravnom smislu, završio je početkom travnja ove godine. Tada je Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka Pravilnik o pristupu izdvojenoj lokalnoj petlji, posljednji ključni pravilnik iz paketa telekomunikacijskih podzakonskih propisa kojima se u potpunosti ukida monopol HT-a. Pravilnik je preduvjet takozvanog raspetljavanja lokalne petlje ili local loop unbundling, procesa koji će napokon značiti potpunu liberalizaciju tržišta i u praksi.

Lokalna petlja, local loop, je fizički žičani vod koji povezuje krajnju priključnu točku telekomunikacijske mreže u prostoru pretplatnika s priključkom na glavnom razdjelniku lokalne centrale, udaljenog pretplatničkog stupnja ili na nekom drugom odgovarajućem dijelu javne nepokretne telefonske mreže. Jednostavnije, to je bakrena parica kojom se povezuje kućni telefon s infrastrukturom telekomunikacijskog operatora. S obzirom na to da je infrastruktura u vlasništvu T-HT-a, korisnici koji prijeđu novom operateru ipak će pretplatu ili mjesečnu naknadu T-HT-u. Upravo tu leži prva velika prednost za korisnike, ali i nove operatere, jer će raspetljavanjem lokalne petlje korisnici konačno plaćati jedan račun novom operateru. Ipak, time neće prestati veza konkurencije sa dosadašnjim monopolistom, jer će njemu trebati plaćati najam bakrene parice, što će biti riješeno između operatera, na temelju Standardne ponude, ali daleko od krajnjeg korisnika.

Agencija u glavnoj ulozi

Raspetljavanje lokalne petlje biti će najopsežniji i najkompliciraniji projekt u liberalizaciji domaćeg telekom tržišta. Ključnu ulogu u tom procesu odigrati će Hrvatska Agencija za telekomunikacije, koja će morati aktivno djelovati, kako u nadzoru i kontroli nad cjelokupnim procesom u praksi, tako i pravovremenim uočavanjem i rješavanjem eventualnih problema. Stoga smo u pripremi ovog teksta ovog teksta razgovarali sa Juricom Majerićem, voditeljem odjela nepokretnih mreža u Agenciji za telekomunikacije. On nam je objasnio da će od raspetljavanja lokalne petlje koristi imati svi, prvenstveno korisnici, pa novi operateri, ali i T-HT. Dosadašnji monopolist dobivati će naknadu za iznajmljivanje bakrene parice, ali i za najam kolokacijskog prostora, u kome će novi operateri instalirati svoju opremu. Ipak, ono što moramo odmah istaknuti je da cijena koju će novi operateri plaćati T-HT-u neće moći biti odrađena po njihovoj volji, već će morati biti troškovno orijentirana i pravedna, temeljena na rješenje Agencije za telekomunikacije kojim se T-HT-u nalaže ustrojavanje troškovnog računovodstva, o čemu ste više imali prilike pročitati u intervjuu sa predsjednikom Vijeća Gašperom Gaćinom. Dok se taj sustav ne pokrene, Pravilnik o pristupu izdvojenoj lokalnoj petlji nalaže da se cijene imaju odrediti prema referentnim vrijednostima, takozvanom benchmarku, cijena pristupa izdvojenoj lokalnoj petlji u zemljama članicama Europske unije. Upravo su te, takozvane europske, cijene, kako interkonekcije tako i pristupa lokalnoj petlji, ono što su novi operateri zadnjih dana u medijima naglašavali kao glavni faktor koji će dovesti do pojeftinjenja usluga. Što znači korištenje benchmark metoda, Jurica Majerić nam je objasnio na primjeru usluge predodabira operatera, u kojoj je T-HT izvjesio cijenu za uključenje jednog pretplatnika od 167 kuna. Primjenom benchmark metode i uspoređivanjem cijena sa Slovenijom, Mađarskom, Belgijom i Njemačkoj, u Agenciji su utvrdili realnu cijenu od 77 kuna, što je više nego dvostruko manje.

Koliko god zvučalo čudno, cijene su zapravo jedna od manje važnih prednosti koje raspetljavanje lokalne petlje donosi novim operaterima. Najvažnija je činjenica da na ovaj način novi operater dolazi direktno do krajnjeg korisnika, koji prestaje biti ovisan o T-HT-u. Uz to, u mogućnosti će biti korisnicima ponuditi cijeli paket usluga, u kome je klasično telefoniranje, govorna usluga ili voice, samo jedan dio. Onaj drugi, možda čak i još važniji, biti će prijenos podataka ili data usluga, prvenstveno širokopojasni pristup Internetu, a ovisno o tehničkim mogućnostima i planovima operatera, moguće je očekivati i druge inovativne usluge, poput video on demand i tako dalje. S obzirom na sve nabrojeno, lako je zaključiti da će najviše prednosti imati korisnici, koji će imati više mogućnosti odabira u pogledu usluga, kvalitete i cijena. Premda je trenutno nezahvalno predviđati kakve će sve biti nove usluge i koliko će biti pojeftinjenje telefoniranja, izvjesno je da se polako približava vrijeme u kome Hrvatska više neće plaćati impulse koji su među najskupljima u Europi.

Kolokacije i sporne odredbe

Premda je raspetljavanje lokalne petlje najkompliciraniji dio u liberalizaciji domaćeg tržišta, Jurica Majerić nam je naglasio da će dobar i po europskim standardima napisan Pravilnik o pristupu izdvojenoj lokalnoj petlji taj posao uvelike olakšati. Već pri njegovoj izradi kao glavni potencijalni problem u procesu raspetljavanja lokalne petlje uočena je kolokacija, pružanje usluge najma prostora i tehničkih sadržaja koji su potrebni za prikladan smještaj i povezivanje opreme novih operatora u svrhu korištenja usluge pristupa izdvojenoj lokalnoj petlji. Stoga su predviđene tri vrste kolokacije, fizička, pri kojoj je oprema novih operatora smještena u prostoriji glavnog razdjelnika ili u različitoj prostoriji, ali na istoj lokaciji na kojoj je smještena i prostorija glavnog razdjelnika, zatim udaljena kolokacija, pri kojoj se uslugu pristupa izdvojenoj lokalnoj petlji daje u prostoriji novih operatora, ali koja je na odgovarajući način povezana s glavnim razdjelnikom T-HT-a, te konačno virtualna, pri kojoj oprema novih operatora u svom prostoru postavlja, održava i njome upravlja isključivo T-HT, bez dopuštenja pristupa operatoru korisniku. S obzirom na to da se u nekim medijima moglo pročitati da T-HT neće biti u mogućnosti pružiti uslugu pristupa lokalnoj petlji zbog činjenice da nema uvjeta za instaliranje opreme novih operatera, jasna je važnost ovih odredbi.

Međutim, koliko god je Pravilnik dobro uredio kolokaciju, zamijetili smo i jednu odredbu koja bi mogla biti problematična. Ona kaže da T-HT ne mora prihvatiti zahtjev za izdvajanje lokalne petlje na određenom zemljopisnom području ako na toj lokalnoj petlji upotrebljava digitalnu prijenosnu opremu. Problem je u činjenici da Pravilnik ne definira o kakvoj se digitalnoj prijenosnoj opremi radi, pa bi se moglo smatrati i da se odnosi na lokalne petlje korisnika koji koriste ISDN ili ADSL usluge. I dok su neki korisnici na domaćim news grupama već povezali ovo odredbu sa ponovnim podilaženjem monopolistu, Jurica Majerić uvjerava nas da je istina sasvim drukčija. Premda bi se odredba mogla tumačiti tako da diskriminira korisnike ISDN i ADSL usluga, te tako uspori razvoj tržišnog natjecanja, smatra da to nije bila namjera ove odbredbe. Ipak, upravo da spriječe sve potencijalne probleme vezene za nju, iz Agencije su poslali dopis Ministarstvu da se ova odredba ukine. 

Požurnica i(li) kazna

Što se tiče svih ostalih potencijalnih problema koji bi se putem mogli pojaviti, Jurica Majerić kaže da je Agencija spremna za njih, premda se neke od njih još ne može ni anticipirati, već će se rješavati u hodu kada se proces pokrene. Izmjene Zakona o telekomunikacijama Agenciji su donijele još veće ovlasti u liberalizaciji, a uvele su i telekomunikacijske nadzornike, koji će na terenu provjeravati svaku spornu situaciju. Raspetljavanje lokalne petlje početak je kraja jednog velikog posla liberalizacije tržišta na kome Agencija radi, pa su i oni nestrpljivi da vide rezultate u praksi. A za to ipak prvo treba T-HT dostaviti Standardnu ponudu za pristup lokalnoj petlji, koju Agencija treba analizirati i prihvatiti. Rok za to je već prošao, T-HT ponudu nije dostavio, a Agencija mu je poslala požurnicu. Na to je dio javnosti burno reagirao, a Jurica Majerić nam je objasnio da Zakon o telekomunikacijama nije ni predvidio nikakvu kaznu za to, već je to ostavio da se uredi Pravilnikom, koji također nema tu odredbu. Ipak, nedavne izmjene daju Agenciji mogućnost kažnjavanja T-HT-a, ali s obzirom da Standardnu ponudu očekuju ovih dana, za tim neće biti potrebe. Prema očekivanjima, od 01. srpnja, novi operateri moći će koristiti uslugu pristupa lokalnoj petlji, a mi nestrpljivo očekujemo prve rezultate i napokon pojeftinjenja telekomunikacijskih usluga.


Budućnost je u sadržaju

Novi operateri u fiksnoj telefoniji, Optima i H1, svoje će usluge nuditi na modernoj IP platformi. Naš domaćin u Agenciji za telekomunikacije, Jurica Majerića objasnio nam je da je glavna prednost ove platforme mogućnost potpune konvergencije usluga prijenosa govora, podataka i multimedije (video on demand). Što će operateri ponuditi, ovisi o njihovim planovima, ali i kvaliteti i propusnosti parice. Međutim, daljnja popularizacija Interneta i ostalih modernih usluga ovisiti će uvelike i o razvoju originalnog, domaćeg sadržaja. U Agenciji se nadaju da će upravo raspetljavanje lokalne petlje i razvoj tržišnog natjecanja potaknuti taj proces, kao što je bio slučaj i sa razvojem novih usluga u mobilnoj telefoniji nakon pojave konkurencije.

^ vrh ^

// Copyright 2000 - 2006 Dražen Jurman. All rights reserved. \\