Dolazak novih igrača, povratak starih afera

Premda je razdoblje između dva Mobyja ponovo donijelo pregršt događanja na našem burnom telekom-tržištu, primat uzimaju dva pozitivna događaja: prvi poziv u domaćoj fiksnoj mreži novog operatera H1 te donošenje Pravilnika o pristupu lokalnoj petlji

Piše: Dražen Jurman

Dolazak konkurencije domaćem monopolistu u fiksnoj telefoniji, koju svi toliko očekujemo, najavila je simpatična Daria Knez u reklami "Čujemo se uskoro", Portusove H1 mreže. A da Portus misli ozbiljno pokazali su u srijedu, 30. ožujka 2005., na dan koji će imati veliko mjesto u domaćoj telekom-povijesti. Tada su, kao novi operater fiksne telefonije, obavili prvi testni poziv u svojoj mreži H1. Time je i simbolično, nakon 123 godine, prekinut monopol u fiksnoj telefoniji u Hrvatskoj. Poziv je upućen iz ACI-jeve marine u Ičićima kod Opatije, a razgovarali su direktor ACI-ja Damir Mandekić i splitsko-dalmatinski župan Kruno Peronja.

Plavo vs. ružičasto

Nakon prvog poziva u novoj mreži H1, predsjednik Uprave Portusa Darko Parun i direktor ACI-ja Damir Mandekić potpisali su i pismo namjere o suradnji, pa će ACI prijeći na H1 mrežu kada ona započne s komercijalnim radom. Parun je tom prigodom izrazio uvjerenje kako će Portus svoje usluge u fiksnoj telefoniji pod brandom H1 tržištu komercijalno ponuditi već krajem travnja, do kada bi se trebala obaviti sva potrebna testiranja mreže, koja je spremna za početak interkonekcije s drugim operaterima. U Portusu se nadaju da bi do kraja godine mogli zauzeti oko 5 posto tržišnog udjela u fiksnoj telefoniji. Važan dio H1 planova odnosi se na poslovne korisnike, pa je suradnja s ACI-jevim marinama tek početak. To ne znači da će "obični" korisnici biti zakinuti. Za sve korisnike koji se učlane u Klub prvih korisnika H1 priprema posebna iznenađenja. Stoga preporučujemo da posjetite i www.h-1.hr, novu web stranicu novog operatera i saznate što sve priprema. Prve najave govore da će mali potrošači mjesečno uštedjeti oko 15 posto, dok bi poslovni korisnici mogli uštedjeti i do 20 posto. Plava boja, koja će obilježavati H1 brand, bit će opasna konkurencija ružičastoj.

Drugi fiksni operater, Optima Telekom, također se priprema za početak komercijalnog rada. I oni najavljuju oko 15 posto niže cijene usluga od T-HT-a. Krajem ožujka pokrenuli su i Optima klub, a svi pretplatnici koji se učlane do 1. svibnja ostvaruju tromjesečni popust od dodatnih 15 posto na Optimine usluge.

Seriju dobrih telekom-vijesti zaključilo je Vijeće Hrvatske agencije za telekomunikacije, koje je donijelo odluku o davanju dozvole za obavljanje javne govorne usluge u nepokretnoj telekomunikacijskoj mreži tvrtki Iskon Internet.

Divan skandal, drugi dio

Ali, Hrvatska kao Hrvatska, dobre stvari uvijek prate i one loše. Kako smo pisali u prošlom broju, stari poznanik Divan ponovo je zatražio dozvolu za fiksnu telefoniju. Nekoliko dana nakon toga stigla je vijest da je Upravni sud Hrvatske poništio rješenje Ministarstva pomorstva, prometa i veza iz listopada 2003. kojim je ukinuta dozvola tvrtki Divan za obavljanje fiksne telefonije. Radi se o onoj prvoj dozvoli, koju je 2003. dodijelilo staro Vijeće za telekomunikacije, u vrlo sumnjivim okolnostima, u aferi koju je otkrio Moj Moby. Tako ova afera dobiva svoj nastavak, a direktor i jedini vlasnik Divana Ante Krznarić najavio je, osim brzog pojavljivanja na tržištu s konkurentnom ponudom telekom-usluga, i tužbu protiv države i resornog ministarstva. "Presuda Upravnog suda potvrdila je ispravnost odluke Vijeća za telekomunikacije o dodjeli dozvole tvrtki Divan. Očito je da je Roland Žuvanić (tadašnji resorni ministar, op. au.), poništio tu našu odluku zbog nekih drugih interesa kad već za to nije bilo zakonske podloge", komentirao je u medijima bivši predsjednik Vijeća za telekomunikacije Željko Debanić. Pri tome je vjerojatno zaboravio da je, kako je pisao tadašnji urednik Mobyja Bojan Mušćet, cijela procedura oko dodjele te dozvole obavljena vrlo brzo i potpuno netransparentno, u situaciji kada nisu postojali pravilnici koji bi trebali pratiti Zakon o telekomunikacijama. Odluka je donesena pod točkom "razno", odnosno pod točkom dnevnog reda koja se odnosi na rješavanje predmeta pojedinih članova Vijeća. Nakon toga je predsjednik Vijeća Debanić otišao na put u inozemstvo, bez javnog objavljivanja odluke od tako velike važnosti. Dodajmo tome da Vijeće nije ni zasjedalo u punom sastavu, jer se od sedam članova dva nisu pojavila, jedan je kasnio sat vremena, a jedan glasao protiv.

Bit će zanimljivo vidjeti što nosi ova presuda Upravnog suda, kakve su sada obaveze tvrtke Divan, odnosno hoće li platiti prvotnih 40 milijuna ili sadašnjih 20 tisuća kuna, kakve će biti eventualne obaveze sadašnjeg Ministarstva i Agencije za telekomunikacije prema tvrtki Divan te pitanje eventualne odštete. Ne treba napomenuti da će Moby pozorno pratiti razvoj događanja.

Tajni ugovor, drugi dio

Osim priče o tvrtki Divan, nastavak je dobila i priča o tajnom ugovoru o prodaji domaćeg telekoma DT-u. Naime, resorno Ministarstvo objavilo je sažetak prvog tajnog ugovora, kojim je Deutsche Telekom postao strateški partner HT-u, kupnjom 35 posto dionica. Do sada je bilo jasno da je drugi ugovor, kojim je DT postao većinski vlasnik tada još domaćeg telekoma, produžio monopol u fiksnoj telefoniji. Ipak, nije bilo jasno je li ta i druge odredbe koje pogoduju njemačkoj tvrtki rezultat obaveza iz prvog ugovora, kako su tvrdile koalicijske stranke. Pokazalo se kako to ipak nije istina, već je drugi ugovor daleko nepovoljniji od prvog. HDZ-ov ugovor iz 1999. nije predviđao zabranu ulaska trećeg mobilnog operatera do 2004., već je to također rezultat ugovora iz 2001. godine. Ni to nije sve. Prvi ugovor predviđao je daljnju prodaju 21 posto dionica javnim natječajem već 2000. godine, osim u slučaju nepovoljnih tržišnih prilika, dok drugi ugovorom određuje da prodaje dionica neće biti do kraja 2003., i to ne jeftinije od 85 posto cijene koju je platio DT-a. Tek je drugi, koalicijski ugovor, uveo naknadu štete DT-u u slučaju donošenja nepovoljnijih zakona i propisa do 18. listopada 2006. te pravo HT-u da do istog datuma nije obavezan dati uslugu nacionalnog roaminga drugim mobilnim operaterima. Izmjene i dopune koncesijskog ugovora od 30. srpnja 2001. dozvolile su HT-u rebalans tarifa i uvele jednu nacionalnu tarifnu zonu, s famoznom promjenom obračunskog intervala s impulsnog načina obračuna na vremenski, 60 sekundi u nacionalnom prometu uz cijenu razgovora od 23 lipe plus PDV po minuti.

Otkazi

Ugovor iz 1999. predvidio je da HT ostane hrvatska kompanija kojom upravljanju prvenstveno hrvatski državljani, tako što čine većinu službenika i radnika na razini upravljanja, a većina članova i predsjednik nadzornog odbora moraju biti hrvatski državljani, bez obzira na udjele u temeljnom kapitalu. No, ugovor iz 2001. predviđa da od 9 članova nadzornog odbora DT ima 5, uključivši i predsjednika, RH tri, dok je jedan član predstavnik radnika. Što se radnika tiče, ugovor iz 1999. imao je i odredbu da će HT nastojati proglasiti minimalni višak radnika i primjenjivati programe prekvalifikacije kad god je to moguće. Time vjerojatno nisu mislili na gotovo 4 tisuće zaposlenika, koliko ih je u proteklih pet godina otišlo iz HT-a. Otkazi se nastavljaju i ove godine. Čak 509 zaposlenih pristalo je otići uz stimulativne otpremnine, a na listi za odlazak se nalazi još 450 radnika. No, s ulaskom novih operatera, Portusa, Optime i Iskona, u tržište fiksne telefonije, mogućnosti za novi posao ovim radnicima rastu. Kao što rastu mogućnosti, ali i naše nade da ćemo napokon prestati plaćati gotovo najskuplje telefonske usluge u Europi. Hoće li i koliko cijene pasti vjerojatno će se znati u trenucima kada čitate ovaj tekst. Ipak, treba podsjetiti da je vijeće Agencije za telekomunikacije zatražilo od T-HT-a, kao operatera sa znatnom tržišnom snagom, da dostavi novu, još povoljniju ponudu cijena interkonekcije, što će značiti i daljnje sniženje cijena. Dodajmo tome da se krajem ljeta očekuje i početak rada operatera Tele2 u mobilnoj telefoniji i stvari za promjenu izgledaju bolje. Ipak, iskustvo nas uči oprezu pa, za svaki slučaj, kucnite u drvo.

Raspetljana lokalna petlja

Posljednja "linija obrane" monopola T-HT-a u fiksnoj telefoniji je probijena. Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka donijelo je dugo očekivani Pravilnik o pristupu lokalnoj petlji. Taj podzakonski akt je zaključak procesa liberalizacije telekomunikacijskog tržišta u Hrvatskoj, barem s formalno-pravne strane. Lokalna petlja (local loop) zapravo je žičani vod koji povezuje krajnju priključnu točku, odnosno kućni telefon pretplatnika s infrastrukturom operatera. Takozvano raspetljavanje lokalne petlje dozvoljava novim operaterima u fiksnoj telefoniji da postave svoje uređaje na infrastrukturu T-Coma te se izravno spoje na konkretan poziv. Time će nestati potreba za takozvanim predodabirom operatera. Naime, korisnici koji žele koristiti uslugu novog operatera u početku će morati utipkati kod od četiri znamenke (predodabir operatera), pa tek onda broj sugovornika, jer novi operateri još neće imati pristup centralama. Upravo bi utipkavanje tog koda u početku moglo stvoriti zbunjenost kod korisnika, a time i predomišljanje oko prelaska novom operateru, premda je zapravo cijela procedura jednostavna. Neće biti poseban kod za svaku županiju, kao što je slučaj kod takozvanog pozivnog broja županije, već će kod biti isti na nivou Republike Hrvatske. Razbijanjem monopola nad lokalnom petljom korisnici će imati više mogućnosti odabira među uslugama, kvalitetom i cijenom, što pak potiče i pojavu novih, inovativnih usluga, e-trgovinu i usluge informacijskog društva poput pristupa multimedijskim uslugama i širokopojasnog Interneta, rečeno je u resornom ministarstvu prilikom predstavljanja Pravilnika.

No, i ovdje postoje dva problema. Iako Pravilnik stupa na snagu vrlo brzo, objavom u Narodnim novinama, njegova realizacija će pričekati još neko vrijeme, jer treba donijeti standardne ponude i cijene pristupa lokalnoj petlji te obaviti tehničku prilagodbu. To opet otvara mogućnosti T-HT-u za odugovlačenje, kao u slučaju ponude cijena interkonekcije. Isto tako, pitanje je koliko će T-HT biti susretljiv u takozvanoj tehničkoj prilagodbi, odnosno dopuštanju konkurenciji pristupa i ugradnje opreme u 2400 centrala koliko ih je u njihovu vlasništvu. Upravo su tu tehničku prilagodbu koristili i drugi monopolisti u usporavanju ulaska konkurencije. Bit će to veliki ispit za inspektore resornog ministarstva i Agencije za telekomunikacije. Ono što ipak raduje je činjenica da su nam u Agenciji rekli da su za to spremni.