Intervju / Objavljeno u Moj Moby 64

Gašper Gaćina, predsjednik Vijeća Agencije za telekomunikacije

Liberalizaciju više ništa ne može zaustaviti

Uloga Vijeća Agencije za telekomunikacije ključna je u liberalizaciji našeg tržišta. Što je sve Agencija napravila, koji je posao tek čeka i koje su pogodnosti liberalizacije tržišta za korisnike samo je dio stvari koja vam otkriva razgovor sa predsjednikom Vijeća Gašperom Gaćinom.

Piše: Dražen Jurman

Najveća odgovornost u liberalizaciji tržišta telekomunikacija kod nas leži na nezavisnom regulatornom tijelu, Hrvatskoj Agenciji za telekomunikacije. Njenim Vijećem predsjeda Gašper Gaćina, diplomirani inženjer elektrotehnike koji je dugi niz godina radio u struci, od razvojnih poslova na Hrvatskom radiju do duge i uspješne karijere u HT-u, u kome je bio i član uprave. Suprotno mišljenju većine, Gašper Gaćina nije sa tog mjesta došao na čelo Agencije, već sa položaja predsjednika Instituta za tehnologijsku politiku i razvoj, na koji je pak došao nakon vremena provedenog na Zavodu za zapošljavanje poslije odlaska iz HT-a.

Vijeće je konstituirano u tijeku natječaja za trećeg mobilnog operatera. Upravo je taj početak rada Vijeća bio i prva tema našeg zanimljivog razgovora sa Gašperom Gaćinom.

Kako je izgledalo doći na ovako važnu funkciju usred jednog još važnijeg natječaja?

Na prvi pogled jasno je da nije bilo lako, ali niti preteško. Olakotna okolnost je što cijelo Vijeće čine ljudi iz telekom biznisa, koji su godinama u struci i dobro su upoznati sa situacijom. Svi smo mi, tako i ja osobno, bili dio stvaranja modernih telekomunikacija u Hrvatskoj. Nakon godina ulaganja i građenje kvalitetne mreže, sa 15 tisuća kilometara svjetlovodnog kabela s pripadajućim uređajima brzine prijenosa do 2,5 Gbit/s, u kojem smo sudjelovali, došlo je do zastoja, kako u građenju infrastrukture, tako i u uvođenju modernih usluga. Imali smo jednog operatera u fiksnoj i dva u mobilnoj telefoniji, tržište koje nije bilo liberalizirano i javnost koja je to sa nestrpljenjem očekivala. Kada nam se ponudila prilika da vodimo liberalizaciju tržišta te učinimo nešto novo i dobro za domaće telekomunikacije, prihvatili smo taj izazov.

Kakva je bila situacija koju ste zatekli, te koji su bili problemi sa kojima ste se susretali u početku, osim onih poznatih, poput natječaja koji je bio u tijeku i nedostatka ključnih pravilnika za liberalizaciju tržišta, pa onda i upravnog nadzora?

Zatekli smo zatvoreno tržište kojeg su prvenstveno regulirali međudržavni ugovori sa DT-om, koji su garantirali ekskluzivna prava monopolistu u fiksnoj mreži, sa cijenama koje se nisu mijenjale tri godine. Zatekli smo i čvrsti duopol u mobilnoj telefoniji, uz natječaj za treću mrežu i sve što se oko toga događalo. Sami ste spomenuli i nedostatak odgovarajućih podzakonskih akata, bez kojih nije bilo moguće niti započeti liberalizaciju nepokretne mreže. Očekivanja javnosti su bila velika, a mi smo uz sve to morali i napraviti naš unutarnji preustroj, jer je stari Zavod za telekomunikacije bio pretežno tehnološki orijentiran, a sada smo se našli u poziciji i stručnog, ali prije svega regulatornog tijela. Ponosan sam na sve ono što smo napravili do sada, premda nas čeka još jako puno posla.

Da rezimiramo onda vaših 8 mjeseci na čelu Vijeća, što je sve do sada napravljeno?

Proveli smo natječaj za trećeg mobilnog operatera, i u ponovljenom natječaju dobili puno bolju i kvalitetniju ponudu, te smo izabrali trećeg operatera. Dali smo i deset dozvola za pružanje javne govorne usluge u nepokretnoj mreži, od čega je kod Optima telekoma već obavljen tehnički pregled, zadnja i najvažnija fazu prije početka komercijalnog rada. U Portusu je taj pregled u tijeku. Prihvatili smo i standardnu ponudu za međusobno povezivanje, te smo donijeli rješenje po članku 57. Zakona o telekomunikacijama za razdvajanje poslovnih aktivnosti i obračuna po pojedinim uslugama na mjerodavnim tržištima i ustrojavanjem troškovnog računovodstva. Sve su to konkretne odluke donesene u cilju liberalizacije tržišta u praksi. Jer uloga Agencije je da upravo svojim odlukama stvori uvjete i potiče nadmetanje na telekomunikacijskom tržištu u cilju postizanja razvoja, kvalitete i raznovrsnosti usluga i povoljnijih cijena.

Unatoč svemu, još uvijek u dijelu javnosti postoji percepcija da Agencija ne radi svoj posao kako treba, da je spora, da svojim odlukama podilazi T-HT-u, kao što je slučaj sa standardnom ponudom za međupovezivanjem ili za pristup lokalnoj petlji, cijene su još uvijek previsoke i tako dalje. Kakva je Vaša poruka tom dijelu javnosti? 

Agencija kao regulator se ne može ponašati kao slon u staklarnici i porazbijati sve oko sebe. Dio javnosti je već prepoznao naš rad, ali ja bih želio liberalizaciju tržišta ilustrirati jednom blagom padajućom krivuljom. Mi svojim radom ne smijemo ići u ekstreme, da sa jedne strane donesemo, na prvi pogled za korisnika vrlo povoljne odluke, ali koje bi bilo teško argumentirano braniti . S druge strane, ne smijemo ni dopustiti da se proces liberalizacije koji smo pokrenuli na bilo koji način usporava. Moramo zadržati dinamiku liberalizacije. Prvu standardnu ponudu za međupovezivanje prihvatili smo da bi konkurencija mogla započeti sa radom. Isto tako, donijeli smo i spominjanu odluku o ustrojavanju troškovnog računovodstva, koja će nam omogućiti da sve cijene koje T-HT donosi u svojim standardnim ponudama budu troškovno orijentirane, dakle stvarne. Tako će se točno znati što koliko košta, i u slučaju da pojedine stavke budu imale veću cijenu od troškovno orijentirane, Agencija će iskoristiti svoje ovlasti da se te cijene stave u realne okvire. Time će novi, alternativni operateri plaćati realnu cijenu i međusobnog povezivanja i zakupa lokalne petlje, a T-HT će dobiti pravednu naknadu. Jer naš je zadatak osigurati uvjete za ravnopravnu tržišnu utakmicu, dati  priliku i zaštitu novim operaterima, ali postojeći mora dobiti pravednu naknadu. Svi ovi procesi su složeni, i premda nekima izgledaju spori, oni su još uvijek unutar onih okvira u kakvima se kretala liberalizacija tržišta telekomunikacija u zemljama Europske unije u prvoj godini. Vrijeme i događaji su pokazali da smo do sada radili dobro, tako ćemo nastaviti i dalje.

Kada ste spominjali standardne ponude, korisnike ipak najviše zanima kada će telefoniranje pojeftiniti. Po mnogima je ključ pojeftinjenja u raspetljavanju lokalne petlje. U kojoj je fazi sada taj proces? 

Pravilnik o raspetljavanju lokalne petlje donesen je tek 30. ožujka, i nakon stupanja na snagu Agencija je uputila zahtjev T-HT-u da dostavi standardnu ponudu. Standardnu ponudu za pristup lokalnoj petlji očekujemo ovih dana, i onda slijedi pomna analiza svih stavki i cijena. Sad bi bilo preuranjeno komentirati stupanj pojeftinjenja.

Što ako utvrdite da su neke stavke troškovno neprihvatljive?

Teško je dati odgovor na to pitanje, jer bi time prejudicirao eventualnu odluku Vijeća, koja će ovisiti o konkretnim okolnostima iz standardne ponude. Ono što mogu reći su dvije bitne stvari. Prva je da Agencija ima zakonske ovlasti da reagira u tom slučaju, bilo da traži doradu i objašnjenje, ili da pak sama korigira sporne cijene, koristeći pri tome referentni model određivanja cijena na način kako se to radi u Europskoj uniji. Druga, važna poruka koju želim uputiti javnosti: ne sumnjajte u ovog regulatora. Mi smo predani našem poslu i proces liberalizacije koji je sada krenuo više ništa neće moći zaustaviti.

Što će onda korisnicima donijeti raspetljavanje lokalne petlje, osim nižih cijena?

Raspetljavanjem lokalne petlje profitiraju i operateri i korisnici. Novi operateri dolaze bliže krajnjem korisniku, potiče se ulaganje u infrastrukturu i digitalizacija mreže, ali bez potrebe za kopanjem  ulica i kanala. Korisnici će pak imati veću mogućnost izbora, kako operatera, tako i različitih novih usluga koje će se raspetljavanjem lokalne petlje početi pojavljivati, plaćati će samo jedan račun. Kako ovaj proces bude tekao dalje, rasti će i beneficije za krajnje korisnike, jer će daljnja liberalizacija tržišta i ulaganje u infrastrukturu povući za sobom i razvoj novih, inovativnih usluga. Ne smijemo zaboraviti i da tvrtke poput HEP-a, Hrvatskih željeznica, HAC-a, JANAF-a imaju svoju mrežu svjetlovodnih kabela koja još nije umrežena i koja također nudi velike mogućnosti. Značajni su i mikrovalni prijenosni sustavi Odašiljača i veza. Međutim, to će biti stvar dogovora tvrtki, zainteresiranih partnera.

Osim beneficija koje očekuju korisnike fiksne telefonije, početak rada trećeg operatera donijeti će ih i korisnicima mobilne telefonije.

Ne samo korisnicima, već i kompletnom gospodarstvu. Korisnici će osjetiti ove primarne efekte, veću mogućnost izbora, niže cijene, jer je Tele2 poznat kao price killer, nove usluge, porasti će penetracija mobilne telefonije i tako dalje. Ali, treba imati u vidu i one sekundarne, ekonomske efekte. Najvažniji je sigurno zapošljavanje na svim nivoima, od call centra preko otvaranja radnih mjesta za domaće stručnjake iz elektrotehnike, ekonomije, prava, veliki je udio domaćih tvrtki u izgradnji infrastrukture, otvaraju se prilike i za razvoj domaćih usluga i sadržaja i tako dalje. Želio bi samo ovdje napomenuti da smo u procesu reguliranja usluga sa dodanom vrijednošću, čije će naplaćivanje sada također biti troškovno orijentirano i garantirati će pravedniju raspodjelu telekomunikacijskog prihoda. To će potaknuti domaće tvrtke na daljnji razvoj inovativnih usluga, poput projekata SMS-parking ili SMS-informativka.

Treći operater još nije počeo sa radom, a već je raspisan i natječaj za četvrtog. Javnost ga je dočekala sa dozom skeptičnosti i pitanjem ima li mjesta i interesa za četvrtog operatera?

Natječaj će dati odgovor na to pitanje, zato smo ga i raspisali. Namjerno nismo išli tražiti analize i mišljenja konzultantskih tvrtki, ne hvala, jednom je bilo dovoljno. Vjerojatno se svi čitatelji sjećaju da su dvije konzultantske kuće u analizi opravdanosti raspisivanja natječaja za trećeg operatera došli do potpuno suprotnih zaključaka. Radio frekvencijski spektar za četvrtog operatera postoji, i stoga nas ništa ne košta da raspišemo natječaj. Osim toga, treba još jednu bitnu stvar imati u vidu, a to su navike naših korisnika. Naime, ARPU (Average Revenue Per User), prosječni prihod po korisniku na naš GDP je izuzetno velik. Jednostavnije, Hrvati vole telefonirati. Ne smijemo ignorirati ni tu činjenicu, kao i sve one prednosti koje sam nabrojao da nam donosi treći operater. Dodajmo svemu tome da smo turistička zemlja, koju svake godine posjećuje sve veći broj turista koji generiraju profit u takozvanom roamingu, koristeći svoje mobitele u našim mrežama.

S druge strane, četiri operatera znači četiri infrastrukture, četverostruki broj baznih stanica. Postoji li kakva inicijativa ili ima li Agencija ovlasti da se kod nas primjeni model kakav je u Velikoj Britaniji ili Švedskoj, da operateri zajednički grade i dijele bazne stanice, da se ne narušava izgled okoliša gomilom antena? 

Do sada je jedino Ministarstvo zaštite okoliša regulirano taj slučaj u nacionalnim parkovima. To je zaista pitanje na kome bi trebalo raditi. Neke korake smo već poduzeli, tražili smo sastanak sa Ministarstvom graditeljstva, ali na žalost, Agencija se još nije stigla detaljno baviti ovim pitanjem. Ono zahtjeva ipak jedan multidisciplinarni pristup, suradnju i Agencije i Ministarstva graditeljstva i zaštite okoliša, te zahtjeva jednu točku iz koje treba provoditi cijeli projekt. Smatramo da je to upravo Ministarstvo graditeljstva i zato smo zatražili sastanak s njima.

Za kraj, postoji li još nešto što bi poručili našim čitateljima?

Ponovit ću još jednom najvažnije. Liberalizacija tržišta kod nas odvija se u onim okvirima u kakvim se odvijala u Europskoj uniji. To je proces koji je polako krenuo, sada se kreće sve brže i ništa ga neće zaustaviti.

U svijetu se sve više priča o bežičnoj tehnologiji velikog dosega WiMAX, koja može cijele gradove pokriti brzim Internetom, a mogla bi zamijeniti kabelski Internet i DSL, te uvesti nove i zamijeniti neke segmente iz područja mobilne telefonije. Kakvo je stanje sa ovom tehnologijom u Hrvatskoj, koliko zaostajemo za svijetom i zaostajemo li uopće?

Ne, ne zaostajemo. Politika je ove Agencije da sve tehnologije koje će se pokazati dobrima za korisnike regulira i liberalizira, te omogući njihov razvoj. Zanimanje za ovu tehnologiju postoji kod nas, pa smo shodno tome u Narodnim novinama objavili poziv zainteresiranima, da vidimo kakav je interes i kakvi se projekti nude. U svakom slučaju, nećemo niti usporavati niti otežavati njegov razvoj, baš naprotiv.

Vijeće korisnika

Zakon o telekomunikacijama predviđa i suradnju Agencije sa Vijećem korisnika u arbitriranju u sporovima između operatera i korisnika. Kakvo je vaše mišljenje kao predsjednika Vijeća o ovom tijelu?

Na žalost, mi još uvijek zaostajemo za Europom kada je riječ o rješavanjima žalbi i prigovora korisnika. Konkurencija i u fiksnoj i u mobilnoj telefoniji će riješiti dio problema. Naime, ako je korisnik nije zadovoljan s jednim operaterom, prijeći će drugom. S druge strane, treba očekivati sve više arbitraža. Vijeće korisnika će u postupcima arbitriranja dati našim odlukama objektivnost i autoritet. Na žalost, još uvijek nije donesen potreban pravilnik, koji je preduvjet da ovo tijelo krene sa radom.