Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o telekomunikacijama

U službi stručnosti i korisnika

Prijedlog izmjena Zakona o telekomunikacijama donosi velike novosti u daljnju liberalizaciju telekomunikacijskog tržišta. Jačaju se ovlasti i odgovornosti Agencije za telekomunikacije te se dodatno osigurava stručnost tog tijela. Osim toga, konačno bi trebalo zaživjeti i Vijeće korisnika, kojima je Zakon i namijenjen.

Piše: Dražen Jurman

Kvalitetan i usklađen sa zakonima Europske unije, bili su najčešći komentari kada je prije dvije godine donesen Zakon o telekomunikacijama. Ipak, konstantno se naglašavala činjenica da je, za punu i pravu primjenu zakona, potrebno donijeti još preko 30 podzakonskih akata i propisa, te četiri posebna pravilnika. Primjena zakona šepala je i kasnim izborom članova Vijeća Agencije za telekomunikacije, neovisnog regulatornog tijela. Stvari su polako počele sjedati na svoje, a da bi se proces nastavi i ubrzao, predstavljene su i izmjene i dopune Zakona o telekomunikacijama, koje je Vlada prihvatila i uputila u saborsku proceduru. Nekoliko je razloga za to. Osnovna je svrha donošenja izmjena i dopuna, s jedne strane olakšati i pospješiti daljnju liberalizaciju telekomunikacijskog tržišta i poticati tržišno natjecanje, a s druge strane ojačati institucionalne sposobnosti, ovlasti i odgovornosti Hrvatske agencije za telekomunikacije te djelotvornost rada telekomunikacijske inspekcije, što je nužna pretpostavka djelotvorne regulacije domaćeg telekomunikacijskog tržišta.

Proširene ovlasti Agencije

Važan razlog izmjena leži i u novom usuglašavanju sa pravnim sustavom Europske uniji i tzv. new regulatory framewokom, novim pravnim okvirom Unije za uređivanje tržišta telekomunikacija. Premda je liberalizacija tržišta u svih 25 zemalja Unije završena još prošle godine, poticanje konkurencije, posebno u području širokopojasnog Interneta, te kvalitetna regulativa preduvjet su ostvarenja plana eEuropa 2010. Kako u cijeloj priči najveća odgovornost leži na nezavisnom regulatornom tijelu, Agenciji za telekomunikacije, pozabavimo se prvo zakonskim novostima vezanim za nju. Vijeće Agencije za telekomunikacije će, prođe li prijedlog zakona u Saboru, imat veće nadzorne ovlasti i jasnije okvire djelovanja.

Posebno detaljno su razrađene ovlasti Agencije u reguliranju maloprodajne cijene usluga prema operatorima sa znatnijom tržišnom snagom, kako u fiksnoj, tako i u mobilnoj mreži. To znači da Agencija ima ovlasti pod točno određenim okolnostima regulirati cijenu razgovora u fiksnoj ili mobilnoj mreži na zadovoljstvo tržišta i potrošača. Vijeće Agencije tako može donijeti rješenje o izmjeni cijena usluga u slučaju nedostatka

djelotvornoga tržišnog natjecanja, kad operator ili davatelj usluga sa znatnijom tržišnom snagom narušava načela transparentnosti, ravnopravnosti i troškovne usmjerenosti cijena i to naplaćivanjem previsokih cijena usluga, sprječavanjem ulaska na tržište drugim sudionicima, ograničavanjem tržišnog natjecanja putem određivanja previsokih ili preniskih cijena, davanjem neopravdanih prednosti pojedinim korisnicima usluga ili neopravdanim povezivanjem određenih vrsta usluga.

No, osim na transparentnost rada operatera, Agencija će morati paziti i na istu stvar u vlastitom dvorištu, jer kako se radi o ustanovi sa javnim ovlastima, javnost mora imati pravo uvida u njen rad. Stoga izmjene Zakona predviđaju da Agencija mora na svojoj Internet stranici omogućiti besplatan dostup informacijama primjerice o tržišnim pokazateljima, radijskim frekvencijama, godišnjem financijskom planu i izvršenju tog plana, zatim svoje odluke i stručna mišljenja, odnosno sve što javnost mora, treba i želi znati. Izmjene predviđaju i suradnju Agencije za telekomunikacije i Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja.

Ključna riječ: stručnost

I imenovanje članova Vijeća Agencije doživjet će promjene. Izmjene zakona navode preciznije uvjete imenovanja, ali i prestanka mandata. Od njih je najvažnija ona odredba koja kaže da će u buduće po jedan član Vijeća Agencije morati biti po struci pravnik i ekonomist. Osim što se radi o uređenju sastava Vijeća u skladu s iskustvima i preporukama velikog broja zemalja članica Unije, ali i stručnjaka Europske komisije, Vijeće agencija dobiva dodatnu stručnost u pitanjima koja izlaze iz samih okvira telekomunikacija. Tako više neće biti pitanja tko je odlučivao i ocjenjivao u pitanjima i kategorijama kao što su doprinos nacionalnom gospodarstvu ili pravnim značenjima termina poput valjanog bankovnog jamstva. Odredbe će se primjenjivati prilikom sljedećeg izbora članova Agencije, dakle tek kroz dvije godine, kada istječe trogodišnji mandat za dva člana, dok preostala tri imaju petogodišnji mandat.

Još jedan "osigurač" stručnost rada Agencije je i voditelje stručne službe, čiji bi naziv umjesto dosadašnjeg upravitelj bio promijenjen u ravnatelj. Radi se o osobi koja isključivo organizira i vodi rad stručne službe Agencije te obavlja i druge poslove određene statutom Agencije, dakle zajedno sa stručnom službom priprema prijedloge za donošenje prijedloga, rješenja i ostalih akata iz nadležnosti Agencije.

Od ostalih odredbi izdvajamo i uvođenje telekomunikacijskih nadzornika, koji bi radili pri Agenciji, a izlazili bi na teren, kod operatera i ostalih davatelja usluga ako se sumnja na neregularnost. Telekomunikacijski inspektori su zapravo osobe koje su do sada u Zakonu o telekomunikacijama bile označavane kao "ovlašteni radnik Agencije". Usporedbom dosadašnjih rješenja sa predloženima brzo postaje jasno da, uz pravilnu primjenu Zakona, djelatnosti inspekcijskog i stručnog nadzora u području telekomunikacija postaju puno efikasnije, prvenstveno radi preciznije određene podjele ovlasti između nadzornika, kao stručnog djelatnika Agencije i telekomunikacijskih inspektora, kao djelatnika resornog Ministarstva i državnih službenika. Uloga Agencije time se, kao što se špekuliralo u nekim medijima, ne smanjuje. Telekomunikacijski nadzornik dobit će niz ovlasti, koje u određenim slučajevima uključuju i pojedine ovlasti telekomunikacijskog inspektora, kao što je pokretanje prekršajnog postupka i izdavanje prekršajnog naloga, a sam nadzor, bio on inspekcijski ili stručni, biti će efikasniji.

Tarife, pretplata, računi i kazne

Premda je općepriznato mišljenje da su zakoni dosadni i suhoparni, čitanje prijedloga izmjena Zakona o telekomunikacijama je izuzetno zanimljivo, jer se tako korisnici ove važne usluge mogu dobro upoznati sa svojim pravima. Od zanimljivosti izdvojili smo još jednu koja je digla puno buke u javnosti, ali i kod dežurnog monopolista. Radi se o famoznoj pretplati ili mjesečnoj naknadi. Izmjene zakona predlažu uvođenje fleksibilnijeg modela tarifiranja, pa je moguće i formiranje takvog tarifnog sustava u kojem, primjerice, neće biti naknade za mjesečno razdoblje, (čitaj: pretplate) koja je trenutačno uključena u cijenu pružanja usluga. Isto tako, biti će moguće i uvođenje flat rate telefoniranja. To ne znači da će pretplata biti ukinuta, to će ovisiti o operaterima, ali se otvara mogućnost uvođenja novih, za korisnike povoljnijih modela tarifiranja.

Isto tako, operateri moraju osigurati korisnicima svojih usluga primjerenu zaštitu od zlouporaba i prijevara u javnoj telekomunikacijskoj mreži, a korisnici nisu dužni snositi troškove koje je njima ili operaterima prouzročila treća osoba u tim slučajevima. Konkretno, korisnici koji dobiju velike račune zbog krivnje treće osobe, a u slučaju da operater nije poduzeo odgovarajuće mjere, račune neće morati platiti. Korisnici će moći operaterima podnijeti i prigovor na kakvoću obavljene usluge, te tražiti naknadu štete od davatelja usluga ako se utvrdi da je kakvoća manja od razine kakvoće usluge utvrđene Pravilnikom o telekomunikacijskim uslugama, općim uvjetima poslovanja davatelja usluga, odnosno ugovorom sklopljenim s davateljem usluga, osim u slučaju više sile.

U slučajevima kršenja Zakona, operatere čekaju nove, izuzetno visoke kazne, i to u maksimalnom iznosu od pet posto ukupnog bruto prihoda. Također su povišene i svote novčanih sankcija za sve ostale prekršaje Zakona, a rokovi zastare produljeni su sa jedne na tri godine.

Prijedlog izmjena Zakona o telekomunikacijama ide u hitnu proceduru u Sabor, te ukoliko bude prihvaćen, mogao bi stupiti na snagu već krajem svibnja. Bude li njegova primjena kvalitetna kao i odredbe, biti će to još jedan korak naprijed u liberalizaciji i reguliranju telekomunikacijskog tržišta kod nas. Ono što je najvažnije, najveću korist od njega trebali bi imati korisnici.

Vijeće korisnika

Izmjene Zakona o telekomunikacijama predviđaju osnivanje i arbitražnu ulogu Vijeća korisnika telekomunikacijskih usluga. Ništa novo, reći će poznavatelji situacije, jer je to tijelo bilo predviđeno i prijašnjim zakonom, no do danas nije osnovano. Osim jasne potrebe za tim tijelom, i želja za članstvom u Europskoj uniji nam diktira da to, do sada mrtvo slovo na papiru, mora zaživjeti. Vijeće korisnika je objektivno, neovisno tijelo koje bi činilo devet članova izvan struke, a imali bi savjetodavnu ulogu pri Agenciji. Zadaća im je da na objektivan i nepristran način štite krajnjeg potrošača od pružatelja usluga, posredovanjem u sporovima između korisnika i davatelja usluga. U postupku posredovanja pri rješavanju tih sporova Vijeće korisnika primjenjuje pravila postupka o mirenju i arbitražnog postupka, u skladu sa posebnim zakonima o mirenju i arbitraži. Ipak, osnovna pravila postupka iz tih dvaju zakona ugrađeni su na odgovarajući način u nove odredbe Zakona o telekomunikacijama, čime se otklanja potreba donošenja posebnog pravilnika, što je bilo do sada predviđeno.

Vijeće korisnika će također imati zadatak poduzimanja mjera za poboljšanje javne dostupnosti informacija i promicanje prava korisnika javnih telekomunikacijskih usluga. Agenciji može davati mišljenja i prijedloge za poduzimanje mjera i poboljšanje stanja u području zaštite i ostvarivanja prava korisnika, te na objektivan način informirati potrošače o cijenama, uslugama i tarifnim modelima.

Izmjenama zakona predviđeno je da ministar imenuje devet članova Vijeća korisnika, pri čemu može prethodno raspisati javni poziv, dok predsjednika i zamjenika predsjednika Vijeća korisnika biraju članovi sami. Pri tome je izostavljeno propisivanje obvezujućeg sastava tog vijeća čime se poštujući načela nediskriminacije i nepristranosti, ne daje prednost niti jednoj određenoj interesnoj skupini, a sve to kako bi se onemogućio sukob interesa u tijelu koje posreduje pri rješavanju konkretnih sporova između korisnika i davatelja usluga.