Prijedlog Zakona o obavještajno-sigurnosnom sustavu

Mobiteli i telefoni pod prismotrom špijuna?

Zakon o obavještajno-sigurnosnom sustavu, koji je u izradi, dati će tajnim službama veće ovlasti za prisluškivanje telefona i mobitela, čitanje faks i e-mail poruka, nadzor pisama i paketa. Prisluškivanje, praćenje i snimanje agentima najprije mora odobriti sudbena vlast.

Piše: Dražen Jurman

Premda su telekomunikacije u Europi jedna od najvažnijih grana gospodarstva, nadamo se da će početkom pregovora za ulazak Hrvatske u Europsku uniju i kod nas početi dobivati na važnosti. Za sada se o telekomunikacijama u Saboru priča rijetko, i to obično u negativnom tonu. Proteklog su se mjeseca telekomunikacije čak dva puta spominjale u Saboru, i to prilikom rasprave o novom Zakonu o obavještajno-sigurnosnom sustavu i raspravi o Izvješću o radu Agencije za telekomunikacije u protekloj godini. Sporni prijedlog Zakona o obavještajno-sigurnosnom sustavu izazva je dosta bure u javnosti, jer u jednom dijelu predviđa ograničenja ljudskih prava i temeljnih sloboda. To se posebno odnosi na pravo privatnosti, jer se obavještajcima daju široke ovlasti u kontroli i prisluškivanju modernih, ali i tradicionalnih sredstava komunikacije. Prijedlog Zakona izradila je grupa stručnjaka pod vodstvom ravnatelja Protuobavještajne službe Tomislava Karamaraka, a svoj prijedlog najavila je i Obavještajna agencija.

Doživotna prismotra

Prema trenutno važećem zakonu, koji je na snazi od 2002. godine, mjere tajnog prisluškivanja telefona i mobitela, čitanja faks poruka i elektroničke pošte, tajni nadzor pisama i paketa te tajno praćenje, motrenje i snimanje sumnjive osobe odobravao je sudac Vrhovnog suda, i to samo u dva navrata. Prvi put u razdoblju od četiri mjeseca, drugi put u razdoblju od tri mjeseca, a nakon toga korištenje takvih mjera je zabranjeno.

Premda novi prijedlog zakona zadržava prvotno praćenje i nadzor sumnjive osobe u razdoblju od četiri mjeseca, uklanja odredbu o ograničenju ponavljanja takvih mjera. Konkretno, mjere tajnog nadzora mogu se tražiti i dobiti koliko god puta obavještajci smatraju da je potrebno, a Vrhovni sud u vijeću od tri suca to odobri. Ravnatelj službe morati će tom sudskom vijeću dostaviti zahtjev i obrazloženje svakog produljenja trajanja nadzornih mjera, na osnovi kojeg će oni donjeti odluku. Teoretski to znači da određena osoba može biti praćena ili njena komunikacija kontrolirana dvije, tri, pet ili čak deset godina, pa i doživotno.

U suprostnosti sa praksom EU-a

Ipak, vrlo je upitno hoće li taj zakonski prijedlog biti prihvaćen, pogotovo nakon početka pristupnih pregovora sa Europskom unijom. Naime, prijedlog je u suprotnosti sa preporukama Vijeća Europe i praksom europskih zemalja, već puno više nalikuju na mjere koje su Sjedinjene Države uvele su ga u sklopu borbe protiv terorizma.

Predlagači zakona posebno su izrazili nezadovoljstvo ponašanjem mobilnih i fiksnih operatera, pogotovo T-HT-a, koji koristeći rupe u zakonu izbjegavaju provedbu mjera tajnog prisluškivanja. Upravo zato će novim zakonom tajne službe dobiti velike ovlasti u prisluškivanju razgovora preko fiksne ali i mobilne mreže, te nadzor elektroničke pošte. Te će mjere provodit će novo tijelo tajnih službi, Operativno-tehnički centar, dok su do sada taj posao obavljali operateri. Oni će pak morati o vlastitom trošku osigurati funkcioniranje tajnog nadzora, a ekipama Operativno-tehničkog centra morati će osigurati trajan i izravan pristup svojim objektima i tehničkoj opremi, ali i uvjete da službe mogu same provoditi prisluškivanje i snimanje razgovora.

Pojačan nadzor građana u EU

Prijedlog Zakona o obavještajno-sigurnosnom sustavu kod nas samo je nastavak niza sličnih prijedloga koje sigurnosne službe zemalja Europske unije iznose pred svoja zakonodavna tijela. Ministri pravosuđa i vanjskih poslova Europske unije već su dogovorili pojačani paket protuterorističkih mjera, koji uključuje snimanje svih telefonskih razgovora u mobilnim i fiksnim mrežama godinu dana te praćenje i snimanje elektroničke pošte u šest mjeseci. Ovaj paket mjera predstavio je Franco Frattini, povjerenik EU-a zadužen za unutarnje poslove i pravosuđe. Za razliku od ranijih prijedloga zemalja članica, ove mjere predviđaju i dogovor o troškovima. Predviđeno je da se telekomunikacijskim kompanijama isplate oni troškovi koji su nastali prilikom memoriranja podataka. Na koji način to riješiti, Europska komisija prepušta članicama.

Međutim, Frattini predviđa da ovo memoriranje podataka, kao i novi schengenski sustav informiranja i banka podataka o vizama, trebaju biti usvojeni do kraja ove godine. Ovakav vremenski rok ne ostavlja mogućnosti za velike promjene plana u Europskom parlamentu ili zemljama članicama, premda su Frattinijevi planovi sporni. Dodajmo ovome da su telekomunikacijske tvrtke u Njemačkoj kao i njemačka savezna vlada već kritizirale ovaj plan zbog izuzetno visokih troškova. Osim toga, pitanje je kakvog će utjecaja imati ovaj zakon na gospodarstvo. Naime, nakon što je Italija u srpnju izglasala novi antiteroristički zakon, vlasnici Internet cafea u Italiji moraju fotokopirati putovnice svih posjetitelja kojima treba Internet, telefon ili telefaks. Korisnici su ogorčeni takvim postupanjem, pa sve manje zalaze u Internet cafee, pa je sve više tih objekata u Italiji koji propadaju ili su zatvoreni.