Posljednja stranica papirnatih knjiga

Nekoliko sati nakon što je u ožujku prošle godine roman Stephena Kinga The Bullet objavljen na Internetu, otprilike dva milijuna ljudi pokušali su ga downlodirati. Tako se i u praksi počelo potvrđivati da su elektronske ili skraćeno e-knjige najveća revolucija koju je pisana riječ doživjela od izuma tiskarskog stroja. Čini se neodoljivim čitati neku povijesnu e-knjigu i u isto vrijeme slušati glazbu iz tog razdoblja, a ako je snimljen i taj film, gledati i filmske ulomke.

No, bez obzira na to, još uvijek ne postoji općeprihvaćena definicija elektronske knjige. Ona najviše prihvaćena kaže da je to knjiga u formatu kompjuterskog filea pogodna za čitanje na računalima ili posebnim uređajima za čitanje elektronskih knjiga. Nabava takvih knjiga je jednostavna, a sve što je potrebno su dva neizbježna dodatka modernom životu Internet i kreditna kartica. Trebate se samo registrirati na web stranici e-publishera, odnosno izdavača elektronskih knjiga, te izabrati knjigu koju želite, pod uvjetom da je raspoloživa u elektronskom obliku. Plaćanje se obavlja kreditnom karticom, a knjigu možete skinuti s mreže ili vam je pošalju kao attachment elektronskom poštom. S obzirom na nagli rast broja e-publishera najbolje je da koristite provjerene izdavače, kako biste bili sigurni da ćete dobiti ono što ste platili. Naša je preporuka američki Barnes & Noble (www.bn.com), koji na području elektronskih knjiga usko surađuju sa Microsoftom a neke e-knjige nude i besplatno. Dobar je izbor i britanski Waterstone’s (www.waterstones.co.uk), te Ebook City (www.ebookcity.com) koji će uskoro ponuditi 1500 klasika književnosti potpuno besplatno. Što se cijene tiče, ona se kreće od 3 dolara za nepoznate autore do 25 dolara za najpopularnije naslove. Elektronske knjige dostupne su u različitim oblicima. Neke se mogu čitati na običnim računalima dok je za neke potreban i poseban uređaj za čitanje. Upravo tu leži i najveći problem elektronskih knjiga. Čitanje na ekranu računala izuzetno je teško zbog slabe rezolucije i oči vas počinju boljeti već nakon desetak minuta. Tako je jedini način da uživate u čitanju korištenje posebnih čitača. Takvi uređaji slični su Palm Pilot računalu a imaju višestruke prednosti. Lagani su, lako prijenosni, jednostavni za korištenje, imaju mogućnost pohranjivanja do 50 knjiga, a koriste i imidžu korisnika. Ali, takav čitač košta između 300 i 500 funti i mora ga se nabaviti u inozemstvu, jer u Hrvatsku još nisu stigli. No, uza sve prednosti takvi uređaji još uvijek nisu ni blizu papirnatih knjiga po svojoj jasnoći i čitljivosti. To su shvatili i u Microsoftu, koji želi svoj dio tržišta e-knjiga, pa postojano radi na razvoju tehnologije koja će čitanje na ekranu učiniti lakšim. Da bi e-knjige bile čitljive, tekst mora biti oštriji, a to iziskuje i višu rezoluciju čitača. Prvi korak u tome je njihov software Microsoft Reader, trenutno najbolji sotware za čitanje e-knjiga na tržištu. Njegova tajna je novi, oku ugodan font Cleartype. Sljedeći je korak razvoj tehnologije koja izoštrava slova. Dodatna je prednost i mogućnost personalizacije e-knjiga stavljanjem zabilješki, komentara, linkova na Internet te multimedijalni dodaci. To konkretno znači da ćete moći čitati neku povijesnu e-knjigu i u isto vrijeme slušati glazbu iz tog razdoblja, a ako je snimljen i taj film možete gledati i ulomke.

Postoji još jedan način da spojite vrijeme provedeno na računalu s kulturnim uzdizanjem. Projekt Gutenberg naziv je velike on line biblioteke gdje također možete doći do knjige u elektronskom obliku, ali sa nekim prednostima nad dosad spominjanom e-knjigom. Sve je počelo kada je izvjesni Michael Hart tijekom 1971. godine dobio pravo na neograničeno korištenje vremena i resursa glavnog računala američkog Sveučilišta u Illinoisu. Michael je dobio punu slobodu u određivanju namjene svog velikog računala. Samo dva sata nakon toga Michael je odlučio stvoriti elektronsku biblioteku, koja će biti dostupna svima. Projekt je nazvao Gutenberg, po izumitelju tiskarskog stroja. Ideja je bila jednostavna: prebaciti u elektronski oblik što više književnih i povijesnih djela, te učiniti dostupnim informacije, knjige i ostale materijale u obliku pogodnom za čitanje, korištenje i pretraživanje. Stvoren je pojam etext, to jest tekst prebačen u elektronski oblik. Neka vas to ne zbuni on na ekranu izgleda kao klasične stranice knjige. Ako ne želite kvariti vid, možete ih lako odštampati, uvezati te dobiti i oblik klasične knjige. I tu je osnovna prednost Gutenberga nad e-knjigom. Knjige u e-tekstu možete čitati koristeći programe tipa Notepad, WordPad ili Microsoft Word. Sam je pristup književnim djelima dostupnim preko Projekta Gutenberg brz i jednostavan. Sve što je potrebno je Internet i malo vremena. Posjetite adresu www.gutenberg.net te preko pretraživača Projekta Gutenberg izaberite književno djelo ili pisca čija djela vas interesiraju. Na izboru imate tri tipa knjiga "laku literaturu" kao Alisa u zemlji čudesa, Petar Pan i sl., zatim "tešku literaturu", poput Biblije, Shakespearea ili Moby Dicka, te "stručnu literaturu", poput enciklopedija ili rječnika. Pitat ćete se, pa čemu onda sva komplikacija sa e-knjigama ako postoji Gutenberg, ili zašto opet Gutenberg ako na kraju opet dobivamo knjigu u klasičnom obliku? Razlog je cijena i brzina. Gutenberg je potpuno besplatna on line biblioteka i vrijeme potrebno za skidanje s mreže jedne knjige je manje od minute. To znači da po cijeni jednog ilustriranog časopisa možemo dobiti tridesetak knjiga klasične književnosti. Naravno, postoje i neke sitnice koje malo kvare opći dojam. Prva od njih je da je sve na engleskom, uz pomalo amerikaniziran izbor. Drugi nedostatak Projekta Gutenberg je što se objavljuju gotovo isključivo knjige davno preminulih autora znači stare stotinu i više godina, da se ne bi došlo pod udar zakona o autorskim pravima. Glavna prednost e-knjiga nad Projektom Gutenberg, osim većeg izbora knjiga, je u tome što su, uz sve spomenute mane, čitači e-knjiga puno praktičniji i možete ih nositi u svakoj torbi. Kapacitet od 50 knjiga spremljenih u čitač daje vam mogućnost da uvijek sa sobom imate više knjiga, i čitate baš onu koja vam u datom trenutku odgovara. Zasigurno, najveća ekonomska prednost e-knjiga je cijena.

A U HRVATSKOJ?

Popularnost elektronske knjige nije zaobišla ni Hrvatsku. Kod nas djeluju dva elektronska izdavača, Bulaja naklada i Strijelac. E-izdavač Strijelac (www.strijelac.hr) objavljuje recentna domaća i strana izdanja, dostupna na CD ROM-u ili se mogu skinuti sa Interneta. Da biste mogli čitati knjige na Internetu trebate uplatiti godišnju članarinu, dok su neka izdanja i besplatna.

Naklada Bulaja (www.bulaja.com) orijentirala se na objavu klasika hrvatske književnosti na CD ROM-ovima. Hrvatski "Projekt Gutenberg" pokrenut je kao obiteljski biznis u improviziranim uvjetima, a danas se CD-i Klasici hrvatske književnosti mogu naći u svim bibliotekama. Pravi razlog za nekoliko pitanja Zvonimiru Bulaji, direktoru Bulaja naklade.

Kako ste došli do ideje e-izdavaštva u Hrvatskoj i kako je izgledao početak?

Nije trebalo biti previše originalan. Takvi su se CD-ROM-ovi s djelima stranih, uglavnom anglosaksonskih autora, prodavali i kod nas, po vrlo prihvatljivim cijenama. Sam početak bio je 1998. godine, kada smo osnovali tvrtku, a prvo naše CD-ROM izdanje, Klasici hrvatske književnosti I. epika, romani, novele, s ukupno 67 kompletnih djela naših klasika, izašlo je u travnju 1999. godine. Prvi projekt uspjeli smo isfinancirati iz "vlastitih rezervi" i, što je vrlo zanimljivo, iz pretplate. Nekoliko mjeseci prije nego što je prvi CD-ROM izašao, najavili smo ga na sajmovima "Info" i "Interliber", a odaziv pretplatnika, čak i uz činjenicu da je cijena u pretplati iznosila svega 45 kn, bio je iznad očekivanja.

Što ste do sada izdali, i sprema li se uskoro koje novo izdanje?

Nakon Klasika I., sredinom 2000, izdali smo još jedan CD-ROM, drugi iz te serije, pod naslovom Klasici hrvatske književnosti II. Pjesništvo, koji sadrži tekstove preko 5000 pjesama, od kojih je 70-tak dostupno i u zvučnom zapisu. Oba CD-ROM-a prodaju se izuzetno dobro, u nakladama koje su višestruko veće od uobičajenih naklada knjiga na našem tržištu. Klasici I su pravi bestseler, nekoliko puta smo ih dotiskivali. U toj ediciji uskoro izlaze Klasici III. Drama i Klasici IV. Putopisi, a nakon toga i Klasici svjetske književnosti. Ovo posljednje izdanje obuhvatit će veliki broj najpoznatijih djela stranih pisaca, u hrvatskom prijevodu, ali i uz tekst na izvornom jeziku. Do kraja ove godine pripremamo i CD-ROM Priče iz davnina Ivane Brlić Mažuranić. To će se izdanje dosta razlikovati od spomenutih. Naime, osam priča iz te slavne zbirke bit će pročitano i popraćeno animacijom i glazbom. Svaku od osam priča ilustrira, animira i glazbeno oprema po jedan međunarodni tim autora. Izdanje će biti višejezično i pokušat ćemo ga ponuditi i u drugim zemljama. Zanimljivo je upravo to što se svi suradnici po prvi put susreću s Ivanom Brlić Mažuranić, njene priče nisu dio njihove kulture kao naše, pa joj pristupaju potpuno neopterećeno.

Imate li kakve podrške iz Ministarstva kulture, eventualno da se vaši CD-i stave u knjižnice u školama, ili da se na neki način popularizira vaš projekt među mladim ljudima?

Jedan dio škola i knjižnica, u kojima postoje informatički "osviješteni" pojedinci odmah po njihovim izlasku je na vlastitu inicijativu nabavio naše CD-ROM-ove. Također i biblioteke. Nakon početnog nerazumijevanja i nešto polemika, Ministarstvo kulture ipak je podržalo naše projekte, tako da su CD-ROM-ovi otkupljeni za sve knjižnice u Hrvatskoj. Ministarstvo znanosti otkupilo je jedan broj CD-ova za studije hrvatskog jezika u inozemstvu, a Grad Zagreb otkupio je po jedan CD-ROM za sve zagrebačke srednje škole. U tijeku je natječaj Ministarstva prosvjete za otkup lektire, u koji su prvi put uvrštena i izdanja na novim medijima, pa se nadamo da će na taj način naš CD-ROM doći i u škole u ostatku Hrvatske.